Virus nipah, koji ubija najmanje polovicu zaraženih, mogao bi izazvati jednu od sljedećih pandemija, upozorila je eminentna britanska znanstvenica Sarah Gilbert koja je sudjelovala u stvaranju AstraZenecinog cjepiva protiv koronavirusa.
Kazala je kako ne postoji cjepivo protiv ovog virusa koji, između ostalih simptoma, uzrokuje i oticanje mozga, piše The Sun.
Ozbiljni simptomi
Riječ je o virusu koji može izazvati visoku temperaturu, glavobolju, respiratorne teškoće, a među ozbiljnim simptomima su oticanje mozga i koma.
''Svi znaju kako se SARS-CoV-2 proširio svijetom. Mutirao je, evoluirao i završili smo s varijantom delta koja je vrlo prenosiva. Ako dobijemo delta varijantu nipah virusa, onda odjednom imamo visoko prenosivi virus s 50 posto smrtnosti'', tvrdi Gilbert.
Potrebne zalihe cjepiva
Na Cheltenham Literature Festivalu Gilbert je kazala kako se njezin tim već muči s prikupljanjem novca za razvoj cjepiva protiv već poznatih bolesti, a kamoli onih koje će se tek pojaviti.
Prije početka rada na cjepivu AstraZeneca prošle godine, Gilbert je radila na cjepivima protiv virusa nipah, lassa groznice i MERS-a.
''U pandemiji smo naučili da možemo učiniti stvari brže, možemo učiniti stvari bolje. Želimo primijeniti te lekcije, ali trebaju nam sredstva. Potrebne su nam zalihe cjepiva protiv patogena za koje već znamo, jer kako će izgledati ako odjednom dođe do velike epidemije nipaha koja se počinje širiti svijetom? Znamo za opasnost godinama, a počeli smo stvarati cjepivo prije pet godina. Ali to još nismo učinili, nije dovršeno'', kaže znanstvenica.
Pročitajte i ovo
Da je opasnost od ovog virusa ozbiljna dokazuje činjenica da je, nakon izbijanja zaraze u Indiji 2018. godine, Svjetska zdravstvena organizacija stavila nipah na vrh ljestvice virusa koji bi mogli izazvati buduće epidemije. I ove je godine u rujnu jedan slučaj potvrđen u indijskoj saveznoj državi Kerali kada je 12-godišnji dječak preminuo od nipaha.
Virus se na ljude prenosi sa životinja, a u prošlosti se sumnjalo da ga prenose svinje zaražene voćem koje je imalo tragove sline ili urina zaraženih šišmiša. Najveći rizik od izbijanja epidemije je u zemljama poput Kambodže, Indonezije, Madagaskara, Filipina i Tajlanda u kojima su nastanjeni šišmiši.
