Jedna od najraširenijih teorija, da pruge služe tome da se zebre mogu bolje stopiti s okolinom i sakriti se predatorima odbačena je, međutim, u novoj studiji, piše Independent.
Znanstvenici sa sveučilišta u Calgaryju i Kalifornijskog sveučilišta obradili su boje na digitalnim fotografijama zebri u divljini, simulirajući kako te životinje izgledaju očima glavnih lovaca, lavova i hijena. Također su izmjerili širinu i osvijetljenost pruga kako bi procjenili s koje ih se maksimalne daljine predatori mogu opaziti.
Znanstvenici su zaključili da pruge nikako ne služe za kamuflažu jer je ustanovljeno da lavovi i hijene prije čuju ili nanjuše zebre nego što ih mogu prepoznati. Ustanovili su i da s 50 metara udaljenosti danju ili 30 metara u sumrak, kada većina predatora ide u lov, pruge mogu vidjeti ljudi, ali ih druge životinje teško mogu razabrati.
U noćima bez mjesečine, zebrine pruge je teško vidjeti svim vrstama s udaljenosti veće od devet metara.
To sugerira, napisali su znanstvenici u časopisu Plos One, da pruge ne služe kao kamuflaža u šumovitim predjelima jer se ranije mislilo da crne pruge oponašaju drveće, a bijele zrake Sunca koje kroz njih prolaze.
Na otvorenom, gdje zebre i provode najviše vremena, lav je može vidjeti jednako kao i bilo koju drugu lovinu slične veličine.
Studija nadalje sugerira da pruge zebrama ne donose nikakvu društvenu prednost, tako što bi prepoznale jedna drugu na određenoj udaljenosti. Iako zebre mogu vidjeti pruge s veće udaljenosti nego što to mogu predatori, znanstvenici kažu da se druge vrste blisko srodne zebrama mogu jednako prepoznati iako nemaju nikakve pruge.
"Najstarija hipoteza o tome zašto zebre imaju pruge svodila se na kamuflažu, ali dosad se to pitanje uvijek gledalo ljudskim očima", kazala je Amanda Melin, vodeća autorica istraživanja. "Umjesto toga mi smo proveli istraživanje o tome kako lavovi i hijene vide zebre i kako ih mogu vidjeti danju, u sumrak i noću", dodala je.
"Zaključak je da nema nikakvih dokaza za tezu da su pruge neka vrsta maske pred predatorima", rekao je profesor biologije na CU Tim Caro, također sudionik istraživanja. "Tu dugovječnu hipotezu, o kojoj su raspravljali još Charles Darwin i Alfred Russell Wallace, možemo potpuno odbaciti", rekao je Caro.
Sada je poznato čemu pruge ne služe, ali odgovora na ključno pitanje, zašto ih zebre imaju, još nema.(Hina)
-
užas u SAD-uDjevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo
-
idealno za plesSevkina haljina za doček bila je pravo remek-djelo, publika je gledala samo u nju
-
Vinarija ZlatarVelike porcije, a cijene su bagatela: Gablec zbog kojeg vrijedi stati u Zlataru
