Kanadom bjesne šumski požari. Ove je godine požarna sezona počela ranije i već se procjenjuje da će biti rekordna.
Kako to da je sezona počela tako rano i kakve će to posljedice ostaviti na Kanadu, ali i ostatak svijeta objasnio je meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja.
"Sezona je ove godine ranije počela zbog ekstremnih suša koje su zadesile Kanadu. Inače kad imamo sušnije razdoblje, požari su intenzivniji i snažniji", rekao je meteorolog.
Sezona inače traje od svibnja do rujna, a već je opožareno četiri milijuna hektara. Do sada je rekordna sezona bila 2023. godine kada je područje veličine Hrvatske bilo opožareno prije prvog dana ljeta.
Već nekoliko dana puno se govori i o dimu porijeklom iz tih požara iznad Europe. Meteorolog je pojasnio kako je moguće da dim pređu tako veliku udaljenost, veću od 6000 km.
"Aerosoli koji se povezuju s dimom iz požara detektirani su iznad Europe i to putem satelita. Zapravo, prije svega riječ je o velikoj količini čestica koje su emitirane i koje, u višim slojevima atmosfere, nailaze na područja brzog vjetra odnosno strujanja koja su veća od 200 kilometara na sat", rekao je Brzoja i dodao kako, da bi uopće došli do viših slojeva atmosfera, mora najprije nastati oblak pirokumulunimbusa.
"Ova vrsta oblaka nastaje kao posljedica požara. Imamo ogromnu količinu vrućeg dima i vatre, velika količina čestica. Ona pospješuje nastanak ovog oblaka koji ide i do 15 kilometara u visinu i koji podigne sve te čestice i koje dalje idu do Europe", kazao je.
Objasnio je i moramo li strahovati od pogoršavanja kvalitete zraka.
"To je izrazito mala količina tih čestica dima, ugljikovog monoksida, dušikovog oksida ili lebdećih čestica i ona je u višim slojevima atmosfere, između tri i deset kilometara i da se najčešće tu i zadržava. Da bi se spustila, morala bi postojati neka fronta, što se sada neće dogoditi", rekao je Brzoja.
Istaknuo je kako bi tijekom sezone požara u Kanadi atmosfera mogla biti malo zamućena i kako bismo mogli imati crvenije i snažnije zalaske sunca.
Mnogo češće od čestica dima, saharski pijesak prelazi Atlantik.
"To je jedna zanimljivost i bogatstvo naše zemlje. Saharski pijesak satima vjetrovima koji pušu u uskom području od istoka do zapadu može isto tako prijeći velike udaljenosti i doći do Amazone", rekao je meteorolog.
Dodao je i da godišnje oko 28 milijuna tona tog pijeska pređe u Amazonu.
"Ono što je najzanimljivije je da prenosi nutrijente, fosfor i ostale minerale koji doprinose bogatstvu prašine", kazao je za kraj.
