Nije prošlo ni nekoliko sati od postizanja dogovora o modelu rješavanja ciparskog bankrota, a svjetski su se mediji već raspisali o tome tko je sljedeći. Bloger Washington Posta Dylan Matthews tvrdi da je unutar eurozone trenutno najbliža bankrotu Slovenija.
Pročitajte i ovo
Deželu opisuje kao državicu poznatu po izvrsnim skijašima i Slavoju Žižeku, a zatim napominje kako je proteklog tjedna kamata na dugoročne državne obveznice skočila na 5,4 posto. Istina, na Cipru je kamata prešla 7 posto, ali smatra se da su obje brojke prešle crvenu crtu i ušle u opasnu zonu.
>> Izbjegnut kolaps: Cipar postigao sporazum s eurozonom!
Kamate ne bi bile nužno pri vrhu dnevnog reda da se Slovenija za financiranje javnih potreba proteklih 10-ak godina nije obilato zaduživala u inozemstvu, a procjena je da će samo ove godine u istu svrhu trebati izdavanjem obveznica namaknuti oko tri milijarde eura.
Istovremeno, Matthews napominje kako je više od 20 posto kredita u trima najvećim slovenskim bankama nenaplativo, a trećina tog postotka otpada na privatne kompanije.
Premda je konzervativna vlada Janeza Janše počela provoditi sveobuhvatne mjere štednje, tome bi prema Matthewsu mogao doći kraj s novoustoličenom lijevo orijentiranom premijerkom Alenkom Bratušek. Ona bi umjesto štednjom Sloveniju iz krize mogla pokušati izvlačiti novom potrošnjom, tj. novim zaduživanjem.
U tom bi slučaju izvjesno bilo smanjenje slovenskog kreditnog rejtinga te posljedični novi porast kamata na obveznice i sve teže financiranje obveza. U konačnici bi susjedna država mogla biti prisiljena zatražiti međunarodnu financijsku pomoć kako bi izbjegla bankrot.
Slovenija pozdravila pomoć Cipru, smatra da njoj neće biti potrebna
Slovenija je pozdravila dogovor o pomoći Cipru od 10 milijardi eura, kako bi ta članica eurozone riješila financijske teškoće i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj unatoč problemima takva pomoć neće biti potrebna.
'Slovenija pozdravlja rješenja prihvaćena radi stabilizacije prilika u eurozoni i nada se da će što prije doći do sanacije ciparskoga bankovnog sustava', navelo je slovensko ministarstvo financija u priopćenju za javnost.
Iako se Slovenija zadnji tjedan zbog slučaja Cipra ponovno spominjala kao potencijalni novi slučaj u kojoj će neka od ranjivih ekonomija u eurozoni biti prisiljena tražiti financijsku pomoć iz fonda za spašavanje eura, slovenski stručnjaci i mediji ponavljaju da je riječ o dva sasvim različita slučaja.
Za razliku od ciparskoga bankovnog sektora koji je zbog povoljnih uvjeta za strane deponente bio predimenzioniran, pa bilance ciparskih banaka višestruko nadmašuju ciparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP također je znatno niža od ciparske, a niti trenutačne kamate na slovenske državne obveznice ne sugeriraju kao u slučaju Cipra da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica eurozone ili EU-a, navode slovenski mediji.
Kako je u ponedjeljak, pozivajući se na izvore u Bruxellesu, javila Slovenska tiskovna agencija STA, u Europskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankovnom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.
U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva iduća mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali, prenijela je.
Riječ je u prvom redu o sanaciji njezinih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošli tjedan, a vezani su na tempo privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih tvrtki.
Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Cipar zatraži financijsku pomoć u Sloveniji koja nema predimenzioniran bankovni sektor ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i poduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija. (D.M. / I.D. /Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
