Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Govoreći na summitu BRICS-a u Brazilu, Putin je rekao da Rusija 'može zadovoljiti svoje obrambene potrebe bez te komponente'.


Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je izvješća da je postigao sporazum s Kubom o ponovnom otvaranju obavještajne baze u toj otočkoj državi, javlja BBC.

Vezani članci Vladimir Putin i novinarka Hadley Gamble - 1 VIDEO Rusi poludjeli na američku voditeljicu: ''Ljudi moji, pa to je bio skandal! Utegnula se u crnu haljinu, raspustila kosu, ni čarape nije imala'' Rusi prosvjeduju nakon parlamentarnih izbora - 4 Nekoliko stotina Rusa na prosvjedu nakon izbora: "Ponovno smo prevareni"

Bazu Lourdes nedaleko od Havane koristio je SSSR za špijuniranje SAD-a tijekom Hladnog rata. Rusi su iz Lourdesa mogli presretati komunikacije iz više dijelova SAD-a.

Ukrajina zadovoljna europskim sankcijama, Rusija optužuje: 'Podlegli su ucjenama'

Govoreći na summitu BRICS-a u Brazilu, Putin je rekao da Rusija 'može zadovoljiti svoje obrambene potrebe bez te komponente'.

Ruski list Kommersant prije je izvijestio da su Rusija i Kuba postigle dogovor o ponovnom otvaranju te špijunske baze, koju je Putin zatvorio 2001. zbog velikih troškova.

Novine navode da je dogovor o ponovnom otvaranju baze postignut tijekom Putinovog posjeta Kubi prošloga tjedna. Uoči njegovog posjeta Rusija je odlučila otpisati 90 posto kubanskog duga, koji datira još iz sovjetskog razdoblja i iznosi oko 32 milijarde dolara.

Putin u posjetu Kubi, sastao se s braćom Castro i obećao 3,5 milijardi dolara ulaganja

Agencija Reuters prenijela je izjavu jednog izvora u ruskoj sigurnosnoj strukturi koji je potvrdio izvješće Kommersanta, rekavši da je postignut "okvirni sporazum".

Baza Lourdes počela je djelovati 1967. i pružala je obavještajne podatke za sovjetska tijela državne sigurnosti, a također je obavljala tajne komunikacije za sovjetsku mornaricu.

U sovjetsko vrijeme tamo je radilo 3.000 stručnjaka, a onda je 90-ih godina prošlog stoljeća njihov broj smanjen otprilike za pola. Kommersant navodi da ih, s obzirom na napredak tehnologije, sad ne bi trebalo biti toliko.

U trenutku zatvaranja baze 2001., godišnja najamnina koju je Rusija plaćala Kubi iznosila je 200 milijuna dolara. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju