Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Baza Lourdes

Vladimir Putin opovrgnuo ponovno otvaranje špijunske baze na Kubi

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Govoreći na summitu BRICS-a u Brazilu, Putin je rekao da Rusija 'može zadovoljiti svoje obrambene potrebe bez te komponente'.

Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je izvješća da je postigao sporazum s Kubom o ponovnom otvaranju obavještajne baze u toj otočkoj državi, javlja BBC.

Pročitajte i ovo Ruski predsjednik Vladimir Putin - 2 Nije odao počast Kremlj tvrdi da je Putin ožalošćen: "Malo je vjerojatno da itko razumije kroz što on prolazi" Vladimir Putin Jasan stav Putinova nova prijetnja: "Oni za nas postaju legitimne mete, ma gdje se nalazili"

Bazu Lourdes nedaleko od Havane koristio je SSSR za špijuniranje SAD-a tijekom Hladnog rata. Rusi su iz Lourdesa mogli presretati komunikacije iz više dijelova SAD-a.

Ukrajina zadovoljna europskim sankcijama, Rusija optužuje: 'Podlegli su ucjenama'

Govoreći na summitu BRICS-a u Brazilu, Putin je rekao da Rusija 'može zadovoljiti svoje obrambene potrebe bez te komponente'.

Ruski list Kommersant prije je izvijestio da su Rusija i Kuba postigle dogovor o ponovnom otvaranju te špijunske baze, koju je Putin zatvorio 2001. zbog velikih troškova.

Novine navode da je dogovor o ponovnom otvaranju baze postignut tijekom Putinovog posjeta Kubi prošloga tjedna. Uoči njegovog posjeta Rusija je odlučila otpisati 90 posto kubanskog duga, koji datira još iz sovjetskog razdoblja i iznosi oko 32 milijarde dolara.

Putin u posjetu Kubi, sastao se s braćom Castro i obećao 3,5 milijardi dolara ulaganja

Agencija Reuters prenijela je izjavu jednog izvora u ruskoj sigurnosnoj strukturi koji je potvrdio izvješće Kommersanta, rekavši da je postignut "okvirni sporazum".

Baza Lourdes počela je djelovati 1967. i pružala je obavještajne podatke za sovjetska tijela državne sigurnosti, a također je obavljala tajne komunikacije za sovjetsku mornaricu.

U sovjetsko vrijeme tamo je radilo 3.000 stručnjaka, a onda je 90-ih godina prošlog stoljeća njihov broj smanjen otprilike za pola. Kommersant navodi da ih, s obzirom na napredak tehnologije, sad ne bi trebalo biti toliko.

U trenutku zatvaranja baze 2001., godišnja najamnina koju je Rusija plaćala Kubi iznosila je 200 milijuna dolara. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene