Isporuka S-300 Iranu samo će povećati njegovu agresivnost, rekao je u utorak izraelski premijer Benjamin Netanyahu ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu koji ga je uvjeravao da taj sustav nije prijetnja Izraelu, no rusku odluku Njemačka i druge zapadne zemlje drže preuranjenom.
Pročitajte i ovo
tri vala napada
Iranska vlada zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti: Tvrde da imaju pravo odgovoriti na izraelski napad
Gost Dnevnika Nove TV
Vojni analitičar o napadu Izraela: "Ostvario je svoj cilj, definirao sigurnosnu sliku Irana"
Sustav "će povećati agresivnost Irana u regiji i potkopati sigurnost Bliskog istoka", rekao je Benjamin Netanyhu u telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom, prema priopćenju iz njegova ureda.
Ruski predsjednik odgovorio je da s obzirom na taktičke i tehničke karatkeristike "S-300 ima samo obrambenu važnost i nije nikakva prijetnja Izraelu", priopćio je Kremlj.
Iran je početkom mjeseca sa šest svjetskih sila, Njemačkom i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (Rusija, Velika Britanija, Kina, Sjedinjene Države i Francuska) postigao okvirni sporazum o svom nuklearnom programu.
Putin je u ponedjeljak potpisao ukaz kojim ukida rusku zabranu isporuke S-300 Iranu, koja je bila donesena 2010., kao kaznu Iranu zbog nuklearnog programa.
Izrael je nezadovoljstvo izrazio više puta, a zapadne sile smatraju rusku odluku preuranjenom.
"Mi smo na pola procesa", rekao je njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier u utorak uoči početka sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Luebecku te naglasio: "Preprano je u ovoj fazi govoriti o nagradi".
Razgovori kojima Iran i šest sila trebaju postići konačni sporazum do kraja lipnja trebali bi se nastaviti 21. travnja, što bi vodilo potpunom ukidanju sankcija.
Treba li Putinova odluka zabrinuti svijet?
Rusija i Iran 2007. potpisali su 800 milijuna dolara vrijedan sporazum o isporuci vojne opreme, odnosno projektila S-300, kojima se mogu presretati zrakoplovi ili druge rakete.
Nakon zabrane isporuke tih raketa Teheran se obratio Međunarodnom arbitražnom sudu u Ženevi, tražeći od Moskve četiri milijarde dolara odštete.
I američki državni tajnik John Kerry izrazio je zabrinutost svome ruskom kolegi zbog odluke Moskve da ukine zabranu isporuke raketa Iranu jer bi to moglo značiti kršenje postojećih sankcija Iranu.
SAD i europske zemlje uvele su sankcije objema zemljama - Iranu zbog nuklearnog programa, a Rusiji zbog umiješanosti u ukrajinsku krizu. Uz to, obje zemlje, koje su se dodatno zbližile u posljednjih nekoliko godina na gospodarskom planu, podupiru i režim sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada.
Rusko ministarstvo obrane spremno je u kratkom vremenu isporučiti rakete Iranu ukoliko za to dobije zeleno svjetlo, objavila je agencija Interfax, pozivajući se na dužnosnika ministarstva obrane. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook