Verhofstandt nakon izbornog poraza podnio ostavku

Verhofstadt je  bio premijer zadnjih osam godina.
Belgijski kralj ostavku je prihvatio i zadužio vladu u odlasku da
nastavi obavljati dužnost do formiranja nove vlade.

Pročitajte i ovo Podjela dužnosti Koji resor će pripasti hrvatskom predstavniku u EU? "Premijer Plenković ima favoritkinju, tražit će resor prema njezinu iskustvu" Kandidati za najviše dužnosti Iza kulisa samita u Bruxellesu: "Plenković je izrazito bio protiv njega. To šalje lošu poruku"

Najveći dobitnici parlamentarnih izbora su flamanski demokršćani (CDV), flamanskog premijera Yvesa Leterma, koji će u donjem domu parlamenta od 150 zastupnika imati njih 30, što je osam zastupnika više u odnosu na prethodne izbore 2003. godine.

Veliki gubitnici ovih izbora su dvije flamanske stranke iz dosadašnje vladajuće koalicije - liberali (VLD) i socijalisti (SPA). Liberali su dobili 18 zastupnika, što je sedam manje u odnosu na zadnje izbore, a socijalisti su dobili devet manje zastupnika i u ovom sazivu će ih imati 14.

Treća flamanska stranka je Vlaams Belang (flamanski interes), ekstremno desna stranka s kojom nitko ne želi koalirati.

U južnom frankofonoj regiji Valoniji, liberalni Reformatorski pokret (MR) pretekao je socijaliste (PS) osvojivši, prema skoro potpunim rezultatima, nakon što je prebrojano 96 posto glasova, 22 mjesta u parlamentu, a socijalisti 21 mjesto.

Belgija je jezično podijeljena zemlja, u Flandriji na sjeveru zemlje govori se nizozemski, a na jugu u Valoniji francuski i birači glasuju za stranke iz svoje jezične zajednice, a koalicije za saveznu vladu stvaraju se naknadno.

Postizborni pregovori o koalicijama znaju trajati vrlo dugo, prije četiri godine trajali su 60 dana. Ovoga puta mogli bi potrajati i
duže, jer flamanske stranke žele daljnju decentralizaciju zemlje, čemu se protivi frankofoni dio zemlje. U belgijskoj vladi moraju biti jednako zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci.

Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

Premijer obično dolazi iz Flandrije u kojoj živi 60 posto
stanovništva zemlje. Valonija je dala zadnji put premijera kratko razdoblje između 1978. i 1979. godine.

Najviše izgleda da postane novi premijer ima Yves Leterme, šef najjače stranke. Yves Leterme, 46-godišnji pravnik. On bi po svom podrijetlu mogao biti idealni belgijski premijer - dijete je miješanog frankofono-flamanskog braka i savršeno govori i flamanski i francuski. 

Međutim, njegova izjava u prosincu prošle godine da Valonci nisu dovoljno inteligentni da nauče flamanski jezik izazvala je bijes u Valoniji, gdje ga podržava samo 4 posto stanovništva. Iako je tijekom predizborne kampanje nekoliko puta posjetio Valoniju, rejting mu se nije popravio i tu bi mogao imati poteškoća da nađe partnersku stranku na frankofonoj strani.