VAĐENJE KRVI Znanstvenici tvrde: Nije potrebno krv vaditi natašte

Vađenje krvi kod nas podrazumijeva da kod liječnika dolazimo natašte. No posljednje veliko istraživanje daje drugačije smjernice.

Pročitajte i ovo Nova usluga na otoku Građani Krka dobivaju novu uslugu: Vađenje krvi iz vlastitog doma, nalazi gotovi za samo sat vremena Procjena kardiovaskularnog rizika ''Sve za tvoje srce'': Besplatno mjerenje kolesterola, krvnog tlaka, edukacija o oživljavanju uslijed gušenja

Naime, međunarodna skupina znanstvenika po prvi je put preporučila većini ljudi da ne moraju dolaziti natašte na vađenje krvi, odnosno mjerenje razine kolesterola i triglicerida u krvi. Stručnjaci Europskog društva ateroskleroze (EAS) i Europskog saveza kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFLM) poručili su da posljednja istraživanja pokazuju da je razina kolesterola i triglicerida slična i na pun i na prazan želudac.

Pozivaju se na istraživanja oko vađenja krvi s takvim rezultatima provednim u Danskoj, Sjedinjenim Državama i Kanadi na 300.000 ljudi.

Izuzev Danske, u svim ostalim zemljama zahtijeva se da ljudi ne jedu osam sati prije ispitivanja razine kolesterola i triglicerida. U Danskoj se takva praksa ne provodi od 2009. godine.

Oprez: 8 tihih simptoma ozbiljnih bolesti

Stručnjaci su u časopisu European Heart Journal napisali da takvo gladovanje prije vađenja krvi može biti problematično mnogim ljudima, posebno starijima, djeci, dijabetičarima i fizičkim radnicima, a istodobno nema dokaza da je testiranje natašte preciznije od onoga koje to nije.

Stoga preporučuju da većina ljudi ne treba "postiti" prije vađenja krvi, uz nekoliko iznimaka. Ali čak i kada su testovi natašte preporučljivi, ta dva testa se moraju gledati kao "komplementarna, a ne međusobno isključiva".

Testovi natašte mogu se provoditi, kažu stručnjaci, kad oni drugi pokažu razinu triglicerida iznad 5 mmol/L ili kada su u pitanju pacijenti koji pate od hipertrigliceridemije.

U Danskoj su, pokazalo se, i pacijenti i liječnici i laboratoriji imali koristi od prakse uvedene 2009. Smanjen je broj povrataka liječniku, dopisivanje emailovima, telefoniranje i broj dodatnih pregleda. A i pacijenti bolje surađuju s liječnicima, što u konačnici pridnosi njihovom zdravlju, rekao je vodeći autor studije Borge Nordstgaard sa Sveučilišta u Kopenhagenu. (Hina)