Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vađenje krvi možda ipak ne trebamo obavljati na prazan želudac. Tvrdi to skupina znanstvenika na temelju istraživanja provedenog na 300.000 ljudi.


Vađenje krvi kod nas podrazumijeva da kod liječnika dolazimo natašte. No posljednje veliko istraživanje daje drugačije smjernice.

Vezani članci PR Možemo li se samostalno boriti protiv visokog kolesterola Slika nije dostupna Jaja ili cigarete - što je opasnije po zdravlje?

Naime, međunarodna skupina znanstvenika po prvi je put preporučila većini ljudi da ne moraju dolaziti natašte na vađenje krvi, odnosno mjerenje razine kolesterola i triglicerida u krvi. Stručnjaci Europskog društva ateroskleroze (EAS) i Europskog saveza kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFLM) poručili su da posljednja istraživanja pokazuju da je razina kolesterola i triglicerida slična i na pun i na prazan želudac.

Pozivaju se na istraživanja oko vađenja krvi s takvim rezultatima provednim u Danskoj, Sjedinjenim Državama i Kanadi na 300.000 ljudi.

Izuzev Danske, u svim ostalim zemljama zahtijeva se da ljudi ne jedu osam sati prije ispitivanja razine kolesterola i triglicerida. U Danskoj se takva praksa ne provodi od 2009. godine.

Oprez: 8 tihih simptoma ozbiljnih bolesti

Stručnjaci su u časopisu European Heart Journal napisali da takvo gladovanje prije vađenja krvi može biti problematično mnogim ljudima, posebno starijima, djeci, dijabetičarima i fizičkim radnicima, a istodobno nema dokaza da je testiranje natašte preciznije od onoga koje to nije.

Stoga preporučuju da većina ljudi ne treba "postiti" prije vađenja krvi, uz nekoliko iznimaka. Ali čak i kada su testovi natašte preporučljivi, ta dva testa se moraju gledati kao "komplementarna, a ne međusobno isključiva".

Testovi natašte mogu se provoditi, kažu stručnjaci, kad oni drugi pokažu razinu triglicerida iznad 5 mmol/L ili kada su u pitanju pacijenti koji pate od hipertrigliceridemije.

U Danskoj su, pokazalo se, i pacijenti i liječnici i laboratoriji imali koristi od prakse uvedene 2009. Smanjen je broj povrataka liječniku, dopisivanje emailovima, telefoniranje i broj dodatnih pregleda. A i pacijenti bolje surađuju s liječnicima, što u konačnici pridnosi njihovom zdravlju, rekao je vodeći autor studije Borge Nordstgaard sa Sveučilišta u Kopenhagenu. (Hina)