Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič vratio se u ponedjeljak na posao nakon četiri dana bolovanja, dok oporba i dalje nastavlja prosvjede i traži njegovu ostavku, a EU i SAD razmatraju odobravanje velikog zajma Kijevu.
Pročitajte i ovo
Oporbeni prosvjedi u Ukrajini traju od studenoga prošle godine kad je Janukovič odustao od približavanja Europskoj uniji nauštrb veza s moćnim susjedom Rusijom.
Brojni prosvjednici okupili su se u ponedjeljak ispred sjedišta Deutsche Bank u Kijevu, optužujući banku za povezanost s korupcijskim skandalima u koje su umiješani Janukovič i članovi njegove obitelji.
Uzvikujući 'Krvavi novac!' i 'Prestanite raditi s Janukovičem!', prosvjednici su optužili njemačku banku da posluje s ukrajinskom bankom koja je u vlasništvu Janukovičeva sina Oleksandra, te da time podržava korupciju, prenosi agencija AFP dodajući da se ti navodi nisu mogli potvrditi.
Očekuje se da će Janukovič, koji se vratio na posao nakon 'teške dišne infekcije', nastaviti tražiti izlaz iz političke krize obilježene povremeno i nasilnim sukobima s prosvjednicima koji su zauzeli gradske trgove i javne zgrade prosvjedujući protiv odustajanja od sporazuma o približavanju s EU-om.
'Proboli su mi ruke, razapeli me. Sjekli su mi uho, lice...'
Njegov prvi zadatak bit će imenovanje novog premijera koji bi trebao zamijeniti Mikolu Azarova, Janukovičeva saveznika koji je 28. siječnja podnio ostavku pod pritiskom prosvjednika. Predsjednik parlamenta Volodimir Ribak kazao je zastupnicima uoči nove sjednice parlamenta koja treba početi u utorak da se Janukovič i dalje planira konzultirati s oporbenim čelnicima oko izbora novog premijera. 'On planira podnijeti te prijedloge ovoga tjedna. Zasad još nikakva nominacija nije dostavljena parlamentu', rekao je Ribak.
Janukovič je prošlog tjedna ponudio određene koncesije oporbi, uključujući odustajanje od spornog protuprosvjednog zakona i uvjetnu amnestiju za uhićene prosvjednike. Oporbeni čelnici, koji su dobili snažnu potporu i obećanje o financijskoj pomoći od SAD-a i europskih zemalja, u ponedjeljak su tražili dodatne koncesije. Osim predsjednikove ostavke i novih izbora, oporba želi bezuvjetno oslobađanje svih uhićenih prosvjednika, te povratak na stari ustav koji je davao veću moć parlamentu u odnosu na predsjednika, prenosi Reuters.
Američki i europski dužnosnici kazali su da razmatraju odobravanje velikog zajma dugovima opterećenoj Ukrajini. Šefica europske diplomacije Catherine Ashton, koja bi u utorak trebala doputovati u Kijev, najavila je da se priprema paket gospodarske pomoći koji bi bio dostupan Ukrajini ako ta zemlja pokrene proces tranzicije prema novom političkom sustavu i novim izborima.
Pozivajući se na neimenovanog američkog dužnosnika, BBC je javio da bi taj paket bio uvjetan te da bi se odobrio 'samo ako Kijev pokrene istinske reforme i istinsku tranziciju'. Takva pomoć mogla bi se pokazati spasonosnom ako Rusija zamrzne svoj 15 milijarda dolara vrijedan zajam koji je odobrila Ukrajini pošto je Janukovič odbio potpisati sporazum s EU-om.
Moskva je Kijevu dosad isplatila tri milijarde dolara, ali je zamrznula isplatu sljedeće tranše od dvije milijarde dolara, ustvrdivši da želi pričekati s isplatom do imenovanja novog ukrajinskog premijera i vlade.
Priprema li se 'Marshallov plan' za Ukrajinu?
Europska unija razmatra sa svojim partnerima, u prvom redu Sjedinjenim Državama i Međunarodnim monetarnim fondom, kako bi mogla financijski pomoći Ukrajini ako Kijev obeća da će provesti reforme i ako prestane nasilje, doznaje se u ponedjeljak iz europskih diplomatskih izvora.
EU i SAD 'pripremaju plan, predložila sam da se nazove Ukrajinski plan, koji razrađuje što odmah trebamo napraviti u različitim gospodarskim sektorima kako bi se poboljšalo stanje', rekla je u nedjelju visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton.
Ashton je to kazala u intervjuu za Wall Street Journal, na marginama sigurnosne konferencije u Muenchenu. Ona bi ovaj tjedan, vjerojatno u utorak ili srijedu, ponovno trebala posjetiti Kijev. 'Gospodarska situacija u Ukrajini jako je teška i Europska unija nastoji vidjeti što bi se moglo napraviti u tom kontekstu', kazala je u ponedjeljak njezina glasnogovornica u Bruxellesu.
No, ta pomoć 'povezana je s reformama koje su potrebne ukrajinskom gospodarstvu', istaknula je Maja Kocijančić. Potvrdila je da EU razmišlja o planu pomoći u suradnji sa svojim partnerima, uključujući MMF, ali nije željela ulaziti u pojedinosti.
Ashton je kazala da se tim planom želi pomoći Ukrajini da prođe kroz prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi prijelazna vlada mogla odobriti političke i gospodarske reforme i pripremiti se za predsjedničke izbore koji bi se trebali održati iduće godine. Odluka o konkretnom iznosu još nije donesena, ali ona 'neće biti mala', dodala je. Također je kazala da se pomoć možda neće sastojati samo od novca nego bi mogla sadržavati i financijska jamstva, pomoć pri investicijama ili za stabilizaciju ukrajinske valute.
Istaknula je i da za razliku od ranijih paketa pomoći ovaj neće biti uvjetovan time da Ukrajina postigne sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). 'Koliko znamo, u pripremnoj smo fazi. Ne znamo još sve pojedinosti o tom planu pomoći. Bacit ćemo oko na ono što će biti stavljeno na stol idućih dana', rekao je jedan europski diplomat.
Jedan drugi diplomat, koji je također želio ostati neimenovan, kazao je da 'još treba puno toga napraviti da bi se od nejasne zamisli (koju je iznijela Ashton) došlo do detaljnog plana.'
'Potrebno je razmotriti sve što Europljani mogu staviti na stol, zajedno s Amerikancima, i dobro pretresti europske fondove', objasnio je. No, 'bojim se da će biti teško parirati ruskoj ponudi', dodao je. O tom pitanju raspravljat će ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku 10. veljače u Bruxellesu. U pregovorima o sporazumu o pridruživanju, EU je Ukrajini ponudio 610 milijuna eura pomoći. No tu pomoć, uvjetovanu drastičnim programom reformi MMF-a, ukrajinska je vlada ocijenila ponižavajućom.
U prosincu, nakon propasti pregovora, ukrajinski premijer Mykola Azarov, koji je u međuvremenu zbog nasilnih prosvjeda podnio ostavku, zatražio je od EU-a pomoć od 20 milijardi eura. Objasnio je da bi to mogao biti 'doprinos EU-a ulaganjima ili zajedničkim projektima korisnima za obje strane.'
Rusija je na kraju prevladala ponudivši Kijevu kredit od 15 milijardi američkih dolara i 30 posto nižu cijenu plina. No, Moskva je prošli tjedan odlučila pričekati formiranje nove ukrajinske vlade prije isplate iduće tranše pomoći, a zadnjih dana sve glasnije upozorava da Kijev nije podmirio dugove za plin.
Po ruskom listu Vedomosti, unatoč nižoj cijeni plina od 30 posto, ukrajinski operater Naftogaz nije platio račun od 650 milijuna dolara za siječanj, a ukupni dug za plin iznosi 3,35 milijarda dolara. Moskva je do sada Kijevu isplatila tri milijarde dolara pomoći.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je prošli četvrtak, nakon sastanka s poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Bruxellesu, da EU 'i dalje želi pomagati' Ukrajini putem zajmova Europske investicijske banke ili u obliku tehničke ili makrofinancijske pomoći.
Član izaslanstva Europskog parlamenta koji je bio u Kijevu od 28. do 30. siječnja, konzervativac Pawel Kowal zauzeo se za 'Marshallov plan' za Ukrajinu. 'Pozivam europske čelnike da razmotre Marshallov plan. To nije pitanje novca, što je manje važno. Potreban je jasan i snažan poticaj koji će dati nadu ukrajinskim prosvjednicima', rekao je.
Po njegovu mišljenju, taj plan, utemeljen na 'zajedničkim snagama' EU-a, SAD-a i međunarodnih institucija, počivao bi na dva stupa. Prvi bi se odnosio na modernizaciju ukrajinske industrije, energetsku politiku i zajedničke gospodarske mjere, a drugi bi bio usmjeren na mlade i civilno društvo.
Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele kazao je na marginama konferencije u Muenchenu da bi Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim državama trebalo ponuditi perspektivu punopravnog članstva u EU. 'Mislimo li ozbiljno pomoći tom dijelu Europe da se transformira, sporazum o pridruživanju samo je prvi korak. Idući bi trebao biti svjetlo na kraju tunela. Ne možete transformirati taj dio Europe a da ne upotrijebite najsnažniji instrument (proširenje)', rekao je Fuele, kako prenosi EUobserver.
Zbigniew Brzezinski, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost američke vlade, rekao je u Muenchenu da se rješenje za ukrajinsku krizu nalazi u Washingtonu i Moskvi koliko i u Bruxellesu i Kijevu. 'SAD i Ruska Federacija moraju o tome razgovarati jer je u pitanju šira dimenzija europske stabilnosti', kazao je.
Europska unija ponudila je Rusiji na nedavnom summitu u Bruxellesu mogućnost stvaranja zone slobodne trgovine od Atlantika do Pacifika ne bi li smirila napetosti u međusobnim odnosima zbog svojih nastojanja da proširi trgovinsku suradnju sa zemljama u ruskom susjedstvu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
