U završnoj operaciji alžirske vojske ubijeni otmičari i taoci

Sami militanti su prije napada rekli da imaju sedam talaca čija nacionalnost još nije poznata. APS je ranije izvijestio da je od početka operacije spašavanja ubijeno 12 alžirskih i stranih radnika. Izvor blizak operaciji rekao je da je ranije u subotu oslobođeno 16-ro talaca, te da su među oslobođenima dva Amerikanca, dva Nijemca i jedan Portugalac dok nacionalnost ostalih još nije poznata. Također se još ne zna sudbina oko 30 stranaca s plinskog polja na jugu Alžira

Alžirska državna televizija izvijestila je da su specijalne postrojbe alžirske vojske ubile 11 'terorista' koji su za trajanja operacije u subotu ujutro ubili sedmoro stranih talaca.

Pročitajte i ovo SRETAN KRAJ VIDEO Okončana talačka kriza u zračnoj luci, naoružani muškarac se predao: "Čini se da je dijete neozlijeđeno" Oslobođeni taoci u Alžiru Dramatične ispovijesti: Za vrat su nam vezali eksploziv!

>> Dramatične ispovijesti: Za vrat su nam vezali eksploziv!

Kratko vrijeme prije izvješća o konačnom napadu, vođa otmičara Abdul Rahman al-Nigeri rekao je da vlada mora birati između pregovora s otmičarima i smrti talaca. On je rekao da su na području postavljene zamke s minama i zakleo se dići u zrak plinsko postrojenje In Amenas ukoliko alžirska vojska uporabi silu.

Iza napada u Alžiru stoji veteran militanata 'Mr. Marlboro'

Čovjek koji je preuzeo odgovornost za operaciju otmice talaca u srijedu na plinskom polju na jugu Alžira veteran je među islamističkim militantima Beltar Belmoktar poznat po akcijama otmice talaca i krijumčarenju svega od cigareta do izbjeglica, izvješćuje u subotu CNN povodom ovotjednih sukoba između militantnih islamista i alžirskih snaga sigurnosti u kojima je po raznim izvješćima poginulo 12 do 30 talaca iz više zemalja i 18 otmičara.

Belmoktar je Alžirac koji je izgubio jedno oko u borbama u Afganistanu dok je bio mladić i dugo je meta francuskih protuterorističkih snaga. Danas vodi skupinu nazvanu Al-Mulathameen (Brigade maskiranih) koja je povezana s Al Kaidom islamskog Magreba (AQIM) i posljednjih je godina stvorio saveznike i ćelije po cijeloj regiji.

Belmoktar je rođen 1972. na rubu pustinije na jugu Alžira a 1991. je otišao u Afganistan kako bi se borio protiv tamošnjih komunističkih vlasti. Vratio se u Alžir kao iskusan borac s nadimkom 'Belaour' (Jednooki) po rani iz borbi i pridružio Oružanoj islamskoj skupini (GIA) u njenoj brutalnoj kampanji protiv alžirskog režima i civila. Belmoktar je kasnije ustvrdio da se s Osamom bin Ladenom susreo u Sudanu sredinom devedesetih.

Belmoktar se postojano uspinjao u hijerarhiji GIA-e a potom se 2000. pridružio izdanku te organizacije i nastavio djelovati na subsaharskom području.

GIA je bila prethodnica AQIM-a u kojemu je još uvijek mnogo Alžiraca. Belmoktar je i dalje povezan s tom skupinom ali umnogome djeluje samostalno.

Abdelmalik Drukdal, vođa AQIM-a, po izvješćima je prošle godine Belmoktaru oduzeo položaj 'Emira Sahela'. Po ocjenama dužnosnika službi sigurnosti iz regije Belmoktar je kažnjen zbog 'stalnih aktivnosti koje uzrokuju podjele unatoč više upozorenja'.

Njegovo posljednje središte operacija je grad Gao na sjeveru Malija koji je zauzeo izdanak AQIM-a, Pokret za jedinstvo i džihad, i uveo šerijatski zakon.

Kako bi zaradio, Belmoktar 'se sve više bavio krijumčarenjem što mu je donijelo nadimak Mr. Marlboro, a bio je upleten i u krijumčarenje droge, oružja i ilegalnih useljenika', napisao je 2010. Jean-Pierre Filiu, francuski stručnjak koji se bavi AQIM-om.

Po ocjeni jednog od izvora iz Libije s bliskim kontaktima među džihadistima regije, Belmoktar je čelništvo AQIM-a doživljavalo kao smetnju. 'Smatralo ga se slobodnim strijelcem koji stvari vodi na svoj način a zadnja stvar koju je čelništvo htjelo je antagonizirati SAD dok pokušavaju neprimjetno osnažiti', rekao je izvor. Danas, bez obzira na ishod talačke krize u Alžiru, ta je strategija nepovratno propala.

Plinska postrojenja koja su Belmoktarovi ljudi napali u srijedu u zoru nalaze se na području na kojem se posljednjih godina bilježi velika aktivnost džihadista, djelomice i zbog urušavanja utjecaja središnjih vlasti u Libiji koja je na samo 50 kilometra do Amenasa.

Glasnogovornik Al-Maltahmeena je za medijske portale u Mauritaniji rekao da je napad odmazda zato što je Alžir dopustio prelete francuskih zrakoplova u okviru intervencije u Maliju, no analitičari vjeruju kako je operacija bila previše složena da bi se mogla isplanirati u nekoliko dana koliko je prošlo od početaka francuskih napada na islamiste u Maliju.

Robert Fowler, bivši kanadski diplomat kojega su Belmoktarovi sljedbenici oteli u Nigeru godine 2008., CNN-u je rekao kako 'sumnja da oni imaju obavještajno krilo i stalno gledaju kako oteti zapadnjake i dovesti Zapad u neugodan položaj i pomutiti mu opcije'.

Belmoktar je prošloga mjeseca u 28-minutnoj snimci objavljenoj na džihadističkim internetskim stranicama najavio da će njegova skupina brzo početi djelovati protiv interesa Zapada u regiji. 'Ovo je naše obećanje da ćemo se boriti s vama usred vaših zemalja i napasti vaše interese', rekao je.

Analitičari su za CNN rekli kako ta retorika sugerira da je skupina poslana da provede čin Džihada (Sveti rat), a ne da otme strance za otkupninu.

'To više ostavlja dojam napada kakve su u prošlosti izvodile skupine povezane s Al Kaidom a ne pokušaj razmjene talaca za otkupninu što je često bila praksa AQIM-a', rekao je Andrew Lebovich koji dugo vremena prati AQIM. 'Belmoktar vjerjojatno želi pokazati da je još uvijek uključen u aktivne operacije i da se ne sklanja od borbi, posebice u vrijeme dok su drugi džihadisti u aktivnoj borbi protiv francuskih vojnika u Maliju', rekao je. Lebovich nije, međutim isključio ni mogućnost da bi Belmoktar mogao nastojati ishoditi oslobađanje operativaca Al Kaide koji su u alžirskim zatvorima.

Alžir ometa američku strategiju u regiji

Talačka kriza u Alžiru u suprotnosti je sa strategijom Obamine administricije koja želi koordiniranu akciju protiv militanata Al Kaide na sjeveru Afrike te unosi još veći razdor između američkih, europskih i afričkih čelnika oko toga kako rješiti taj problem, komentira u subotu dnevni list The Washington Post.

Američki dužnosnici mjesecima su lobirali da Alžir, koji ima daleko najjaču vojsku u regiji, intervenira u susjednom Maliju gdje su militantni islamisti i ostali pobunjenici uspostavili čvrste baze.

Američka državna tajnica Hillary Clinton i ostali visoki dužnosnici prošle su jeseni nekoliko puta posjetili Alžir kako bi uvjerili tu naftom bogatu zemlju da osigura dio vojnika za međunarodnu vojnu misliju u Maliju, pod okriljem UN-a.

No, jednostrana odluka Alžira da napadne islamističke otmičare na nalazištu plina In Amenas na jugoistoku zemlje, uz istodobno odbijanje vanjske pomoći, stvaranje medijske blokade i ignoriranje poziva međunarodne zajednice na oprez, umanjilo je izglede da bi mogao vojno surađivati u Maliju, kažu američki dužnosnici.

Kriza je izazvala napetosti u odnosima Alžira i SAD-a i povećala dvojbe oko toga može li se računati na sudjelovanje Alžira u zajedničkoj, regionalnoj inicijativi da se porazi ogranak Al Kaide na sjeveru Afrike, piše list.

'Rezultat je da je SAD izgubio šest do osam mjeseci diplomacije oko rješavanja problema Malija', rekao je Geoff Porter, nezavisni sigurnosni analitičar za sjevernu Afriku. 'U najmanju će ruku to biti izgubljeno u smislu da će Alžirci vjerojatno udvostručiti svoje protivljenje da se angažiraju. Oni su se već zatvorili u državu nalik na tvrđavu', dodao je Porter.

Dužnosnici Obamine administracije kažu kako je međunarodna vojna intervencija nužna za stabilizaciju Malija, no drže da je moraju voditi afričke države te sumnjaju u njezin uspjeh bez sudjelovanja Alžira. Vojska te zemlje najsnažnija je u regiji, a alžirske obavještajne službe imaju najviše podataka o islamističkoj mreži koja je pustila korijenje u regiji.

Alžir je, osim toga, i postojbina sjevernoafričkog krila Al Kaide poznatog kao Al Kaida islamskog Magreba (AQIM). Većina vođa i pripadnika te skupine su Alžirci, uključujući i glavnog organizatora najnovije otmice, jednookog pustinjskog bandita Mokhtara Belmokhtara, piše The Washington Post.

Krenuvši iz Alžira, AQIM je razgranao aktivnosti na Mali, Mauritaniju i Niger. Alžir je nesklon ideji da se bori protiv militanata izvan svojih granica, za što postoje brojni, složeni razlozi. Alžirski čelnici isticali su kako nisu obvezni pomoći drugim zemljama suočenih s islamističkom prijetnjom, kao što je Mali, imajući na umu da ni one nisu pomogle Alžiru koji se u građanskom ratu 90-tih godina 20. stoljeća borio protiv islamista. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook