U Sloveniji dan sjećanja na 'fojbe' gotovo nezamijećen

Iznimka je bio jedino pokušaj skupine tršćanskih članova optantske organizacije Unione degli Istriani da u nedjelju održe komemorativni skup u Kopru koji je slovenska policija spriječila jer nije bio najavljen. Kako su u ponedjeljak objavili slovenski mediji, policija je toj skupini Talijana naplatila 304 eura kazne kod sela Rodik blizu Kozine gdje su željeli položiti vijenac na mjestu gdje su navodno pokopani talijanski "financi".

Pročitajte i ovo Svi su poginuli FOTO Detalji tragičnog pada zrakoplova: Let je bio rođendanski poklon jednom od putnika Užasno otkriće Strava u susjedstvu: Mrtva beba pronađena na smetlištu

Slovenske vlasti i lokalno stanovništvo tvrde da na tom mjestu uopće ne postoji jama s posmrtnim ostacima talijanskih žrtava. Policija je spriječila i njihov odlazak u Kopar gdje su htjeli održati komemorativni skup ispred zgrade gdje je navodno nakon rata jugoslavenska OZNA ispitivala i mučila mnoge Talijane.

Predsjednik spomenute udruge Massimiliano Lacota izjavio je za Slovensku televiziju da je zabrana članovima te organizacije da posjete mjesta stradanja neeuropski čin zemlje koja predsjeda Europskom unijom, te da ga ne može razumjeti.

Tvrdnje da je u Istri i Slovenskom primorju nakon Drugoga svjetskog rata izvedeno "etničko čišćenje" Talijana, prijašnjih su godina u Ljubljani izazivale osude i zgražanja političara i partizanskih organizacija. 

Lani je međutim premijer Janez Janša "ignorirao" govor što ga je povodom Dana sjećanja uz ponavljanje takvih teza održao talijanski predsjednik Giorgio Napolitano, a tadašnji mu je predsjednik Janez Drnovšek samo poslao "privatno pismo" s molbom za objašnjenje.

Napolitano se 14. siječnja ove godine u Ljubljani prvi put sastao s novim slovenskim predsjednikom Danilom Tuerkom, i tom su prigodom obojica izrazila interes da se među državama ne otvaraju nove polemike o traumatičnim razdobljima zajedničke povijesti 20. stoljeća. 

O "nacionalnoj pomirbi" Napolitano je nakon razgovora s Tuerkom izjavio da Slovenija i Italija ne mogu biti u boljim odnosima nego što su sada, kad su obje u Europskoj uniji i NATO savezu. Tuerk je tada izjavio da će stvaranjem jačeg europskog identiteta Talijana i Slovenaca povijesna pitanja doći u drugi plan.

Slovenska povjesničarka, stručnjakinja za pitanje slovensko-talijanskih odnosa, Milica Wohinz- Kacin u subotu je, uoči talijanskih komemoracija, za vodeće slovenske medije izjavila da je talijanski državni praznik "dug prema prešućenim žrtvama koje su 1945. jugoslavenske vlasti pobile i bacile u fojbe, a druge deportirale u logore", te da je to pitanje koje se više tiče hrvatsko-talijanskih nego slovensko-talijanskih odnosa. 

Ona je to "potkrijepila" podatkom da je većina od 200.000 ljudi koji su napustili istočnu obalu Jadrana dolaskom komunizma i promjenom talijansko-jugoslavenske granice živjela na današnjem teritoriju Hrvatske, dok je gradove u Slovenskom primorju napustilo oko 27.000 Talijana.