Akademik Šarčević rođen je 1929. godine u Starom Majdanu kod Sanskog Mosta, a studij filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952.
Na zagrebačkom je sveučilištu 1967. godine obranio i doktorsku disertaciju pod naslovom Kriza povijesti i suvremenost - filozofija egzistencije Karla Jaspersa.
Iza njega ostaje 28 djela
Nakon diplomiranja predavao je filozofiju na gimnaziji u Banjoj Luci, a potom je znanstvenu karijeru nastavio najprije na Filozofskom fakultetu u Skoplju te od 1959. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je stekao zvanje redovitog profesora na odsjeku za filozofiju.
Iza akademika Šarčevića ostalo je 28 djela u kojima se bavio temeljnim pitanjima povijesti filozofije, fenomenologijom, metafizikom, suvremenom filozofskom antropologijom, sociologijom kulture, filozofijom jezika i hermeneutikom, etikom i estetikom.
Godine 2005. objavljeni su mu odabrani spisi u osam svezaka.
''Spada u sam vrh intelektualnih autoriteta''
Bio je glavni urednik znamenite filozofske edicije Logos, u sastavu sajevske nakladničke tvrtke "Veselin Masleša", u kojoj su u razdoblju bivše Jugoslavije objavljeni brojni prijevodi najistaknutijih filozofskih djela.
Njegov dugogodišnji suradnik i nasljednik na katedri za ontologiju, odsjeka za filozofiju sarajevskog Filozofskog fakulteta, Sulejman Bosto, sada i sam redoviti profesor u mirovini, kazao je Hini kako su iza Šarčevića ostala iznimna intelektualna postignuća.
"On spada u sam vrh filozofskih, kulturnih i intelektualnih autoriteta BiH, ali i cijele bivše Jugoslavije", kazao je Bosto dodajući kako je Šarčevićeva smrt gubitak ne samo važnog učitelja brojnih generacija studenata nego i odlazak nedvojbenog autoriteta filozofske kulture i humanističke misli uopće jer je riječ o osobi koja je po svemu bila intelektualac europskog formata.
