On je ocijenio kako Hrvatska neće imati drugog izbora nakon što popuni kapacitete za zbrinjavanje izbjeglica. Nizam drži da se to može dogoditi već nakon što u Hrvatsku stigne do tri tisuće migranata.
"Sada kada se sve granice zatvaraju, svi koji nemaju kamo, krenut će prema BiH. Osobno ne računam na brojku manju od deset tisuća a zasigurno će biti mnogo veći broj", izjavio je Nizam.
U Imigracijskom središtu kod Sarajeva kojim upravlja ova služba postoje kapaciteti za smještaj najviše do 300 ljudi.
U HRVATSKU UŠLO 5.730 IZBJEGLICA 'Gladni smo i žedni, djeca skupljaju i jedu orahe s poda'
Na kolodvoru oko 2.000 ljudi: 'Ovo je preraslo u ozbiljan problem'
Vlastima BiH trenutačno su na raspolaganju i dva na pola ispraženjena naselja koja su ranijih godina služila prije svega za smještaj prognanika no ukupni smještajni kapaciteti i time su ograničeni na oko tisuću osoba te se traga za napuštenim vojnim objektima koji bi se mogli staviti u funkciju.
Slovenija bi mogla primiti 5 do 7 tisuća izbjeglica
Migrantski val približio se Sloveniji koja bi u slučaju potrebe mogla primiti pet do sedam tisuća izbjeglica, pa je počela s pripremama oko njihova prihvata, navode u četvrtak slovenski mediji.
Slovenija je od ponoći uvela pojačani nadzor granice s Mađarskom, dok se na granici s Hrvatskom koja nije u Schengenskom prostoru primjenjuje schengenski sustav kontrole.
DRAMATIČNE SLIKE JUTROS IZ TOVARNIKA
Mađarska podiže ogradu prema Rumunjskoj i Hrvatskoj, broj izbjeglica u Njemačkoj udvostručen
Ministarstvo unutarnjih poslova provelo je pripreme za postavljanje više prihvatnih centara za izbjeglice i migrante na granicama s Mađarskom i Hrvatskom u operaciji u kojoj bi Slovenija mogla primiti njih 5 do 7 tisuća, izjavio je za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" državni tajnik u ministarstvu Boštjan Šefic koji koordinira pripreme.
"Ako bi ih bilo više, pobrinuli bismo se i za njih, ali svi sigurno neće ostati u Sloveniji jer migranti žele dalje", kazao je Šefic.
Zbog očekivanja migrantskog vala preko Slovenije susjedna Austrija od sinoć je ponovo uvela kontrolu dokumenata na graničnim prijelazima Šentilj, Karavanke i Ljubelj, a slovenska policija objavila je da se radi o nadzoru koji nije sustavan i da se ne očekuje stvaranje kolona i gužvi.
Idućih dana slovenska policija priprema i pojačanu kontrolu putnika na vlakovima prema Vilachu i Grazu, navode u policiji.
Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar objasnila je u srijedu uvođenje strožih mjera na granici kako bi se spriječio nekontrolirani dolazak migranata i ovladala krizna situacija kao nužan potez nadzora kako bi se održali mir, red i sigurnost, a zanijekala je da je s hrvatskim vlastima bilo govora o mogućnosti uspostave humanitarnih koridora prema sjeveru Europe.
Ljubljanski "Dnevnik" navodi da je većina stanovništva u Sloveniji empatična prema migrantima i ne bi podržala oštrije mjere prema njima niti zatvaranje granica, ali upozorava na vrlo restriktivnu azilantsku politiku zemlje koja i inače važi kao "tranzitna" migracijska, a ne kao konačno odredište, te kritizira postojeću praksu po kojoj se ilegalnim migrantima koji se smještaju u centar za strance u Postojni za svaki dan boravka naplaćuje 20 eura.
Ima i mišljenja da bi Slovenija zbog prijetećeg migrantskog vala trebala primijeniti mjere koje je poduzela Mađarska. Tako desnici blizak tjednik "Demokracija" navodi da je mađarski premijer Viktor Orban jedan od rijetkih europskih političara koji je svjestan migrantske opasnosti, pa tako i djeluje. Zato bi i Slovenija na svojim granicama uz pojačanu graničnu kontrolu u slučaju potrebe trebala postaviti i vojsku, navodi list, te dodaje da većina ljudi koji dolaze preko zapadnog Balkana nisu sirijski ii bliiskoistočne izbjeglice nego dolaze iz kampova u Siriji susjednim državama, gdje im ne prijeti nikakva opasnost. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Teška situacijaReal Madrid donio odluku o budućnosti Xabija Alonsa nakon poraza od Cityja
-
Novi zakon EU-aSvima koji žive u Hrvatskoj od danas će biti teže skrivati važan podatak
-
Pametna rješenja iz EuropePogledajte kako izgledaju državni stanovi za mlade od 21 kvadrata, a koštaju samo 45 tisuća eura
