U svijetu je danas HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS, zaraženo više od 33 milijuna ljudi, a samo u 2007. zarazilo se 2,5 milijuna ljudi.
AIDS ili sindrom stečene imunodeficijencije prvi put je zabilježen 1981. među homoseksualcima u SAD-u. Uzročnik bolesti, HIV ili virus humane imunodeficijencije, otkriven je 1984.
AIDS je sindrom, odnosno kombinacija bolesti, a virus koji ga
uzrokuje napada imunološki sustav zbog čega je tijelo podložno brojnim teškim bolestima, takozvanim pportunističkim infekcijama poput tuberkuloze.
HIV se nalazi u spermi, krvi, majčinu mlijeku i drugim tjelesnim tekućinama. Razmnožava se unutar krvnih stanica CD4 koje inače tijelo štite od infekcija.
HIV teško preživljava izvan tijela pa se zato ne može prenijeti
slučajnim, svakodnevnim dodirom. Komarci i drugi insekti ne prenose HIV.
Prenosi se spolnim kontaktom, transfuzijom krvi (što je danas sve rjeđe zbog provjere krvnih pripravaka), zajedničkim iglama, a s majke na dijete može se prenijeti tijekom trudnoće, poroda ili dojenjem.
Postojeći lijekovi protiv AIDS-a djeluju u nekoliko etapa i
sprječavaju virus da uđe u stanicu, da se razmnožava u stanicama koje su već zaražene te da zarazi druge stanice.
Nakon AZT-a, prvoga lijeka protiv HIV-a koji je pušten u prodaju 1987., godine 1996. uvedena je trojna terapija, odnosno liječenje trima antiretroviralnim lijekovima.
Takav način liječenja za mnoge pacijente u razvijenim zemljama pretvorio je AIDS u dugotrajnu kroničnu bolest. Liječenje je doživotno jer čak i kada padne na razinu na kojoj se više ne može otkriti, virus ostaje u organizmu.
Zbog čestih mutacija virusa znanstvenici su neprestanu u utrci s vremenom dok pokušavaju prilagoditi nove generacije lijekova protiv HIV-a.
Sloganom "Zaustavimo AIDS - Održimo obećanje" UNAIDS i WHO ove godine pozivaju na uključivanje u borbu protiv pandemije, upozoravajući da oprez ne smije popustiti unatoč novim podacima koji pokazuju da se postotak zaraženih HIV-om u svijetu stabilizirao te da se broj novozaraženih smanjuje, djelomice zahvaljujući programima borbe protiv AIDS-a.
"Od početka epidemije iskustvo nam jasno pokazuje da je znatan napredak u borbi protiv HIV-a i AIDS-a ostvaren zahvaljujući snažnom i angažiranom vodstvu", naglašava World AIDS Campaign (WAC, Svjetska kampanja protiv AIDS-a).
Prema sadašnjim procjenama, broj novozaraženih HIV-om u jednoj godini najveći je bio potkraj devedesetih godina i bio je iznad tri milijuna na godinu, dok je 2007. bilo 2,5 milijuna novozaraženih, što je u prosjeku više od 6.800 novozaraženih na dan.
U protekle dvije godine smanjio se broj umrlih od AIDS-a, djelomice zahvaljujući antiretroviralnoj terapiji. No, AIDS je i dalje među vodećim uzročnicima smrti u svijetu i ostaje glavni uzročnik smrti u Africi.
UN-ova agencija za borbu protiv AIDS-a naglašava da nove procjene "ne mijenjaju potrebu za hitnim djelovanjem i povećanim financijskim sredstvima" kako bi se poboljšala i učinila dostupnijom prevencija, liječenje, skrb i potpora pogođenima tom bolešću.
Bilježeći napredak i znakove nade, UNAIDS u izvješću otkriva da se postotak zaraženih mladih žena i trudnica smanjio u 11 od 15 najteže pogođenih zemalja u svijetu. A zabilježene su i "pozitivne promjene" u ponašanju mladih u nekoliko afričkih zemalja, što je znak uspješnosti programa prevencije.
"Ovi podaci daju nam jasniju sliku epidemije AIDS-a koja nam otkriva i izazove i prilike za djelovanje", rekao je direktor UNAIDS-a Peter Piot.
"Nedvojbeno nam se počinje vraćati uloženo - broj novozaraženih HIV-om i smrtnost smanjuju se, a postotak zaraženih se stabilizira. No, uz više od 6.800 novozaraženih na dan i više od 5.700 umrlih na dan, moramo pojačati svoje napore kako bismo znatno smanjili utjecaj AIDS-a u svijetu."
Stručnjaci ističu da se još moraju prevladati brojne zapreke kako bi se postigao cilj i kako bi prevencija, lijekovi i skrb do 2010. bili dostupniji, što znači da bi za tri godine trojna terapija morala biti dostupna za 9,8 milijuna oboljelih.
