Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svake se minute u svijetu HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS, zarazi jedno dijete mlađe od 15 godina, svakoga dana zarazi se 11.000 ljudi, svake godine od te bolesti umre tri milijuna ljudi, a ni dvadeset pet godina nakon izbijanja epidemija se ne prestaje širiti.


Unatoč napretku koji su ostvarile mnoge zemlje u borbi protiv AIDS-a, svjetska epidemija i dalje raste, upozoravaju UNAIDS i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojem izvješću.

Vezani članci Slika nije dostupna Znate li koliko ljudi u Hrvatskoj živi s HIV-om? Slika nije dostupna Hrvatska zemlja niskog rizika zaraze HIV-om

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. prosinca pod sloganom "Zaustavimo AIDS - održimo obećanje" koji je prihvaćen za razdoblje od 2001. do 2010.

Ove će godine poseban naglasak biti na odgovornosti svjetskih vođa u ispunjavanju obećanja i njihovu povećanom angažmanu u borbi protiv te bolesti širom svijeta.

Žrtve bolesti često su zaboravljene, a s virusom živi 2,3 milijuna djece i to uglavnom u siromašnim zemljama. Svake minute virusom se zarazi jedno dijete mlađe od 15 godina.

Milijuni djece zbog AIDS-a ostaju bez roditelja, a na dan u svijetu od te bolesti umire 8000 ljudi.

Premda je subsaharska Afrika i dalje najugroženija u svijetu,
epidemija AIDS-a sve se više širi i u istočnoj Europi i srednjoj Aziji gdje je stopa zaraze porasla za više od 50 posto u protekle dvije godine.

Podaci za istočnu Europu i srednju Aziju pokazuju da je na tom području zaraženo ili oboljelo 1,5 milijuna ljudi, odnosno da je u 2006. zabilježeno 270.000 novih zaraza.

Kad je riječ o potrebnim lijekovima oni u svijetu nisu dostupni čak ni svakoj petoj osobi koja se zarazi HIV-om, dok je testiranje na AIDS dostupno tek osmini onih koji ga žele.

Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2003. da će do kraja 2005. liječenje biti dostupno za tri milijuna oboljelih iz
najsiromašnijih zemalja, nije ostvaren unatoč postignutom napretku.

U zemljama s niskim ili prosječnim prihodom broj osoba pod antiretroviralnom terapijom porastao je s 240.000 u 2001. godini na 1,3 milijuna u 2005., što je prilično daleko od zadanoga cilja koji je, usto, bio vrlo daleko od stvarnih potreba, odnosno šest milijuna oboljelih u svijetu kojima je potrebna trojna terapija kako bi preživjeli.

Danas približno 75 posto ljudi kojima je potrebno liječenje još nemaju pristup terapiji, posebno u subsaharskoj Africi i Aziji,
upozorava dr. Laura Ciaffi iz Liječnika bez granica.

"Borba protiv AIDS-a u svijetu došla je do prekretnice", ističe se u izvješću UNAIDS-a. "Ne pojača li se znatnije, zemlje koje je ta bolest najviše pogodila neće se uspjeti izvući iz siromaštva i gladi", niti će smanjiti smrtnost djece, što je zacrtao UN 2000., upozoravaju autori UNDAIDS-ova izvješća.

Cilj koji je na UN-ovoj konferenciji zadan u lipnju, a to je da će do 2010. lijekovi protiv AIDS-a biti svima dostupni, već je ugrožen, upozorio je Chris Collins iz Međunarodne koalicije za provedbu terapije, skupine koja okuplja aktiviste iz 125 država.

Bolest je prvi put zabilježena 1981. među homoseksualcima u SAD-u. Uzročnik AIDS-a HIV ili virus humane imunodeficijencije, otkriven je 1984.

AIDS je sindrom, odnosno kombinacija bolesti, a virus koji ga
uzrokuje napada imunološki sustav zbog čega je tijelo podložno brojnim teškim bolestima, takozvanim oportunističkim infekcijama poput tuberkuloze.

HIV se nalazi u spermi, krvi, majčinu mlijeku i drugim tjelesnim tekućinama. Razmnožava se unutar krvnih stanica CD4 koje inače tijelo štite od infekcija.

HIV teško preživljava izvan tijela pa se zato ne može prenijeti
slučajnim, svakodnevnim dodirom. Komarci i drugi insekti ne prenose HIV.

Prenosi se spolnim kontaktom, transfuzijom krvi (što je danas sve rjeđe zbog provjere krvnih pripravaka), zajedničkim iglama, a s majke na dijete može se prenijeti tijekom trudnoće, poroda ili dojenjem.

Bolest je zasad neizlječiva, a postojeći lijekovi koji suzbijaju
razmnožavanje virusa produljuju život oboljelima. HIV se otkriva testovima kojima se u krvi traže antitijela na virus. 


39,5 milijuna zaraženih AIDS-om

Od 39,5 milijuna ljudi pogođenih AIDS-om, 37,2 milijuna su odrasli između 15 i 49 godina, a 2,3 milijuna djeca mlađa od 15 godina. Među odraslim zaraženim osobama 17,7 milijuna su žene.

Najveći broj zaraženih je u subsaharskoj Africi - 24,7 milijuna. U južnoj i jugoistočnoj Aziji živi 7,8 milijuna zaraženih. U Latinskoj Americi ima 1,7 milijuna zaraženih, isto koliko i u istočnoj Europi i srednjoj Aziji. Sjeverna Amerika ima 1,4 milijuna zaraženih, istočna Azija 750.000, sjeverna Afrika i Bliski istok 460.000, Karibi 250.000, a najmanje zaraženih živi u Oceaniji - 81.000.

Ove je godine u svijetu zabilježeno ukupno 4,3 milijuna novih zaraza, od čega je bilo 3,8 milijuna odraslih i 530.000 djece.

Subsaharska Afrika imala je 2006. godine najveći broj novozaraženih - ukupno 2,8 milijuna. U južnoj i jugoistočnoj Aziji zabilježeno je 860.000 novih zaraza, u istočnoj Europi i srednjoj Aziji 270.000, u Latinskoj Americi 140.000, istočnoj Aziji 100.000, u sjevernoj Africi i Bliskom istoku 68.000, u Sjevernoj Americi 43.000, na Karibima 27.000, u zapadnoj i srednjoj Europi 22.000, a najmanje je novozaraženih u 2006. bilo u Oceaniji - 7.100.

Od AIDS-a je 2006. u svijetu umrlo 2,9 milijuna ljudi, odnosno 2,6 milijuna odraslih i 380.000 djece.

Najviše oboljelih, 2,1 milijuna, umrlo je u subsaharskoj Africi. U južnoj i jugoistočnoj Aziji 590.000, u istočnoj Europi i srednjoj Aziji umrlo je 84.000 ljudi, u Latinskoj Americi 65.000, u istočnoj Aziji 43.000, u sjevernoj Africi i Bliskom istoku 36.000, na Karibima 19.000, u Sjevernoj Americi 18.000, u zapadnoj i srednjoj Europi 12.000, a u Oceaniji 4.000 ljudi.