Manje od pet tjedana nakon što je Trump preuzeo dužnost, izgledi za proljetno zatopljenje u odnosima između Washingtona i Moskve čine se sve slabijima, kazali su američki dužnosnici.
Pročitajte i ovo
Njegovi savjetnici za vanjsku politiku zauzeli su strože stavove prema Rusiji, a očito zahladnjenje u Trumpovu pristupu uslijedilo je nakon što je prošli mjesec ostavku podnio njegov prvi savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn, otvoreni zagovornik boljih odnosa s Moskvom. Zamijenio ga je general-pukovnik H. R. McMaster, koji je veći jastreb u tom pogledu, kao i ministar obrane Jim Mattis, umirovljeni general marinaca.
Drugi znak promjene stajališta je to što je Trumpova administracija ponudila dužnost glavne savjetnice za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost znanstvenici koja se bavi Rusijom Fioni Hill, koja je istaknuti Putinov kritičar. Nije poznato je li ona to i prihvatila.
Sve jači pritisak dolazi i od republikanaca u Kongresu, koji su bili jako sumnjičavi prema njegovim popustljivim izjavama o Putinu tijekom predizborne kampanje, kao i od europskih saveznika koji su zabrinuti da bi Trump mogao prerano ublažiti sankcije Rusiji.
Nove zapreke približavanju s Rusijom, po analitičarima, su sve jači dokazi da su američki državni tužitelj Jeff Sessions, predsjednikov zet Jared Kushner i drugi članovi Trumpova tima komunicirali s ruskim dužnosnicima tijekom i nakon predizborne kampanje.
Sve šira istraga, koja je sada fokusirana na Sessionsa i njegove kontakte s ruskim veleposlanikom u Washingtonu, potaknula je pozive da se detaljno istraže sumnje da je Moskva pokušala utjecati na rezultat američkih predsjedničkih izbora.
"U američkom političkom establišmentu u ovom trenutku vlada tolika panika zbog Rusije da će Trumpu ostati jako malo prostora za djelovanje", rekao je Matthew Rojansky, stručnjak za Rusiju iz Wilsonovog centra u Washingtonu.
Dužnosnici Bijele kuće poručuju da nije bilo nedopuštenih kontakata s Rusima, a Rusija niječe da se miješala u izbore.
Ne očekuje se brzo zatopljenje odnosa
I dok Trump tek treba predstaviti svoju politiku prema Rusiji, većina znakova upućuje na to da neće biti naglih promjena u američko-ruskim odnosima, koji su potonuli na najniže razine od Hladnog rata u vrijeme njegova prethodnika Baracka Obame, uglavnom zbog razlika u stajalištima oko Sirije i Ukrajine.
Mattis je tijekom posjeta Europi prošli mjesec pokušao umiriti europske saveznike, poručivši im da neće biti vojne suradnje između SAD-a i Rusije u bliskoj budućnosti.
Američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley kritizirala je ovaj tjedan Rusiju zbog toga što je uložila veto da bi zaštitila sirijsku vladu od sankcija Vijeća sigurnosti zbog optužbi da koristi kemijsko oružje te nedavno poručila da SAD neće priznati rusku aneksiju Krima.
Trumpova naklonjenost boljim odnosima s Rusijom i njegov naglasak, posebno tijekom kampanje, na borbi protiv terorizma izazvali su zabrinutost među sadašnjim i bivšim američkim dužnosnicima da bi on mogao popustiti kad je riječ o američkim interesima u drugim područjima u zamjenu za vojnu i obavještajnu suradnju u borbi protiv Islamske države.
Trumpove izjave o Rusiji sada su se u stanovitoj mjeri promijenile u odnosu na predizbornu kampanju, kada je na Twitteru isticao kako se divi Putinu kao snažnom lideru, dok mu je Putin dijelio komplimente.
Na novinskoj konferenciji sredinom veljače Trump je kazao: "Želio bih se slagati s Rusijom", ali i dodao: "Moguće je da se neću slagati s Putinom."
Dvojica visokih europskih dužnosnika kazala su ovaj tjedan novinarima u Washingtonu da su primijetili promjenu stajališta Trumpove administracije prema Rusiji, ističući kako im se čini da ne postoji spremnosti za "veliku trgovinu" u kojoj bi, primjerice, sankcije zbog Ukrajine bile ublažene u zamjenu za ruske poteze u nekim drugim pitanjima.
Što se Rusije tiče, Kremlj je u srijedu poručio da strpljivo čeka Trumpove poteze kako bi shvatio što donosi budućnost na području njihovih odnosa. (Hina)
