Prve projekcije agencije GFS pokazuju da je 78 posto birača odbacilo inicijativu vlasnika kafića iz Basela Daniela Haenija i njegovih pristaša, no referendum je potaknuo neugodnu raspravu o budućnosti rada u vrijeme sve veće automatizacije.
Pobornici inicijative isticali su da bi uvođenje minimalnog mjesečnog dohotka od 2500 švicarskih franaka po osobi i 625 franaka po djetetu mlađem od 18 godina pridonijelo zaštiti ljudskog dostojanstva i unaprijedilo javne usluge.
Protivnici, uključujući vladu, upozoravali su da bi to stajalo previše i da bi oslabilo gospodarstvo.
Haeni je priznao poraz, no smatra se moralnim pobjednikom.
"Kao poslovni čovjek ja sam realist i očekivao sam potporu od 15 posto, a sada izgleda da je veća od 20 ili čak 25 posto. Mislim da je to sjajno i senzacionalno", rekao je za švicarsku televiziju SRF.
"Kada vidim interes medija, iz inozemstva također, tada kažem da pokrećemo trend."
Švicarska je prva održala referendum o uvođenju bezuvjetnog minimalnog dohotka, no o tome razmišljaju i druge države poput Finske.
Plan je trebao u potpunosti ili jednim dijelom zamijeniti socijalnu pomoć.
Vlada je procijenila da bi to stajalo oko 208 milijardi franaka na godinu, da bi jako oslabilo gospodarstvo te da bi ljudi izgubili motivaciju za rad, posebno oni s niskim primanjima.
Većinu troškova mogle bi pokriti postojeće socijalne naknade, no manjak od 25 milijarda morao bi se nadoknaditi velikim rezovima potrošnje ili povećanjima poreza.
Švicarska već ima dobro razvijen sustav socijalne pomoći za one koji se ne mogu uzdržavati, ističe vlada. (Hina)
