UN-ove agencije procjenjuju da je od 2011. do 2013. 842 milijuna ljudi patilo od kronične gladi, što je 12 posto svjetske populacije i 17 posto manje nego 1990.-1992.
Nova brojka niža je od prošle procjene od 868 milijuna 2010.-2012. i 1,02 milijarda 2009., no napredak u ispunjavanju milenijskog razvojnog cilja, po kojem bi do 2015. trebalo prepoloviti glad u svijetu, nije ujednačen.
Mnoge države vjerojatno neće ispuniti cilj koji su usvojili svjetski čelnici u UN-u 2000., objavili su Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetski program za hranu (WFP) i Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD).
'Države koje su u zadnja dva desetljeća doživjele sukob vjerojatnije će imati značajnije probleme u smanjenju gladi', stoji u izvješću.
>>Užas u Somaliji: Od gladi umrlo 133.000 djece mlađe od 5 godina
'Zemlje bez izlaza na more suočene su s konstantnim izazovima u pristupu svjetskim tržištima hrane, a države sa slabom infrastrukturom i institucijama i s dodatnim ograničenjima'.
Politike poticanja poljoprivredne produktivnosti i dostupnosti hrane ključne su za smanjenje gladi i ondje gdje je rašireno siromaštvo, ističu agencije.
'Kada ih se kombinira sa socijalnom zaštitom i drugim mjerama koje povećavaju prihode siromašnih obitelji kako bi kupile hranu, one mogu imati još pozitivniji učinak i potaknuti ruralni razvoj'.
Rodbina koja šalje novčanu pomoć iz inozemstva, tri puta veću od službene razvojne pomoći, ima značajan utjecaj na prehrambenu sigurnost i omogućuje bolju prehranu, ističu agencije.
Velika većina gladnih, njih 827 milijuna, živi u zemljama u razvoju, gdje se raširenost neishranjenosti procjenjuje na 14,3 posto, po izvješću. Afrika je i dalje regija s najvišom stopom neishranjenosti koja pogađa više od petine ljudi, a slijedi južna Azija. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
