Daleko je to međutim od cjelovitog ispunjavanja prava hrvatske manjine na službenu uporabu materinskog jezika, prenosi u četvrtak program na hrvatskom jeziku Radio Subotice, uz zaključak da je problem u nižim razinama lokalne i pokrajinske vlasti koje odbijaju ili nisu zainteresirane tu odluku provesti.
Pročitajte i ovo
"Postoji politička razina koja jest pozitivna, ali kada dođete na teren gdje to treba svakodnevno provoditi onda je hrvatski jezik u izrazito neravnopravnom položaju spram tradicionalnih manjinskih jezika u Vojvodini - mađarskog, slovačkog, rusinskog i rumunjskog", kaže predsjednik Hrvatskog akademskog društva Slaven Bačić.
On podsjeća da je hrvatski službenim jezikom u Subotici proglašen 1993. godine na poticaj tadašnjeg vodstva Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Od tada Subotica je još uvijek jedini grad u Srbiji u kojemu je materinski jezik hrvatske manjine proglašen službenim. Osim u Subotici, hrvatski jezik taj status ima i na razini pokrajine od početka 2003.
Jedno od najvećih dostignuća od tada je osnivanje hrvatskog uredništva u Radio Subotici, kaže urednica toga programa Ljiljana Dulić.
"Mi sada možemo dobiti službene dokumente na hrvatskom jeziku od gradske administracije, a na našemu jeziku ispisuju se nazivi ulica i javnih poduzeća. A nešto je postignuto i u državnim tijelima", rekla je Dulić i dodala da ne treba zanemariti i druge oblike korištenja prava uporabe hrvatskog jezika.
Unatoč postojanju pravnog temelja za uvođenje hrvatskog u službenu uporabu, kao i postojanja kadrova stručnih, hrvatski još uvijek nije opće prihvaćeni jezik, čak ni u Subotici.
Slaven Bačić, koji je i član pokrajinskog povjerenstva za prevođenje, ističe da će hrvatski u pravom smislu te riječi službenim jezikom postati samo ako na tome budu ustrajali pripadnici hrvatske manjine.
"Po meni, to najviše ovisi o svijesti pripadnika ove zajednice i njihovoj spremnosti da se otvoreno i javno koriste svojim jezikom", rekao je Bačić.
