Shimon Peres, nekadašnji izraelski premijer i predsjednik, preminuo u noći s utorka na srijedu, bio je pokretač pregovora s Palestincima koji su mu priskrbili Nobelovu nagradu za mir.
Pročitajte i ovo
SVEČANOST U OSLU
Primajući Nobela za mir, Ukrajinci i Rusi osudili Putinov rat: "Odsad je opiranje Rusiji ravno opiranju fašizmu"
predstavljaju civilno društvo
Proglašeni ovogodišnji dobitnici Nobela za mir: Nagrada ide bjeloruskom aktivistu, ruskoj i ukrajinskoj organizaciji
Peres je bio jedan od velikih autora povijesnih sporazuma iz Osla (1993. i 1995.) između Izraela i PLO-a. Ti su sporazumi postavili temelje za palestinsku autonomiju, a trebali su dovesti do mirovnog ugovora.
Peres je kao ministar vanjskih poslova u vladi svojeg velikog suparnika iz Radničke stranke Yitzhaka Rabina, bio zadužen za pregovore. Sporazumi su doveli do Nobelove nagrade za mir Peresu, Rabinu i palestinskom čelniku Jaseru Arafatu 1994. godine.
Rješenje s dvije države, izraelskom i palestinskom, koje koegzistiraju u miru "jedini je mogući put kako bi se prekinuo terorizam, nasilje i mržnja", rekao je on u veljači usprkos porazu sporazuma.
Peres je bio umiješan i u napore oko mira s Egiptom i Jordanom, jedine dvije zemlje s kojima je Izrael potpisao mirovni sporazum.
"Nisam se ja promijenio. Mislim da se situacija promijenila. Dok je postojala prijetnja postojanju Izraela bio sam ono što biste vi nazvali jastrebom. Čim sam osjetio da su Arapi otvoreni za pregovore, rekao sam da smo i mi za njih", kazao je on časopisu Time u veljači.
Najistaknutija ličnost
U Izraelu njegova aura posljednjeg preživjelog iz generacije izraelskih otaca utemeljitelja i njegova sveprisutnost tijekom desetljeća nametnula ga je kao najistaknutiju ličnost.
Dvaput premijer, od 1984.-86. pa od 1995.-96., predsjednik od 2007. do 2014., ministar obrane, vanjskih poslova, financija, itd., prijatelj Davida Ben Guriona, Rabina i Ariela Sharona, postao je štovani autoritet, iako je često osporavan na svojim bezbrojnim položajima, u vladi ili oporbi.
Pedesetih godina u vodstvu ministarstva obrane sudjelovalo je u opskrbi Izraela modernim oružjem.
Sudjelovao je u pripremi ekspedicije u Suezu koju su 1956. pokrenuli Izrael, Francuska i V. Britanija nakon nacionalizacije Sueskog kanala.
Tadašnji ministar obrane, Peres je sedamdesetih godina odobrio na okupiranoj Zapadnoj obali prva naselja, ilegalna po mišljenju UN-a, koja su otad procvjetala i općenito se smatraju preprekom miru.
Bio je premijer 1996. kad je više od 100 civila ubijeno u izbjegličkom kampu UN-a koji je bombardirao Izrael u libanonskom selu Cana.
U općoj upravi obrane, Peres je postavio temelje izraelskog nuklearnog programa i pridonio izgradnji reaktora Dimona.
Zaslužan za uvođenje politike dvoznačnosti
Zaslužan je za uvođenje u to doba izraelske politike dvoznačnosti, još uvijek na snazi, oko činjenice posjeduje li ili ne posjeduje nuklearno oružje.
Peres je opravdao izgradnju Dimone manjkom energetskih izvora u Izraelu, ali se pozvao i na prednosti reaktora kao sredstva odvraćanja.
"Ne sumnjam da je Dimona priskrbila Izraelu dimenziju odvraćanja. Za mene Dimona je predstavljala prvi korak prema Oslu", rekao je on 2014.
Rođen 1923. u dobrostojećoj obitelji u tadašnjoj Poljskoj, danas Bjelorusiji, Peres je emigrirao 1934. prema Palestini pod britanskom upravom.
Vrlo rano uključen u politiku u kibucu, pristupio je 1947. Haganahu, preteči izraelske vojske te ga je pod svoje uzeo David Ben Gurion, koji je proglasio izraelsku državu.
Izabran u parlament 1959., ondje je služio gotovo bez prekida do dolaska na mjesto predsjednika 2007.
Bivši izraelski predsjednik Shimon Peres donira rožnice
Bivši izraelski predsjednik Shimon Peres donirat će svoje rožnice i to je posljednji njegov čin darivanja, rekao je osobni liječnik dobitnika Nobelove nagrade za mir koji je nakon moždanog udara preminuo u srijedu u ranim jutarnjim satima.
Rafi Walden, koji je ujedno i Peresov zet, rekao je da je 93-godišnji Peres bio dobra zdravlja sve do moždanog udara 13. rujna te da nije patio.
"Njegov život naglo je završio dok je Peres još s velikom strašću radio na jačanju države i za mir. Njegova ostavština ostaje s nama", rekao je Walden. (Hina)