Rijetko je koji tako malen komad zemlje imao tako bogatu povijest. "To je jedna od najnevjerojatnijih priča o gradnji gradova u Americi", kaže povjesničar Seth Bramson.
Pročitajte i ovo
Zemlju na kojoj je danas Miami Beach kupili su otac i sin Henry i Charles Lum 1870. godine kad je bila tek potencijalno obradivo zemljište.
Od 35 centi do 500 milijuna dolara
Grad je 26. ožujka 1915. osnovao Carl Fisher, poduzetnik s vizijom. Jedanaest kilometara dug otok ispred južne obale Floride želio je pretvoriti u turistički raj - utočište za slavne osobe, bogate umirovljenike i mlade koji se žele provoditi.
Vrijeme je pokazalo da je bio u pravu.
Henry i Charles Lum za jutro zemlje morali su izdvojiti 35 centi. Danas bi ga platili 500 milijuna dolara.
Vozači, od nedjelje vrijede nova pravila na cesti
Oko glavnog otoka postupno je izgrađeno nekoliko manjih umjetnih otoka i povezano nizom mostova. Područje je postalo raj za milijunaše, uključujući mafijaškog šefa Ala Caponea, pop zvijezdu Gloriju Estefan i sportske zvijezde poput Shaquilea O'Neala.
Velika Depresija imala je malo utjecaja na Miami Beach, oazu usred krize. Tada je izgrađeno nekoliko hotela, većina u art deco stilu po kojem je Miami Beach danas poznat i stvorena su mnoga radna mjesta.
Kultna serija vraća se na male ekrane i to u originalnoj postavi
Tijekom Drugoga svjetskog rata Miami Beach postao je centar za obuku. Vojnici s plinskim maskama na plažama su zamijenili turiste. "Ovo je mjesto postalo Camp Miami Beach. Grad je preuzelo ratno zrakoplovstvo, a ovdje se obučavalo više od 60 posto svih američkih ratnih pilota i članova posade", rekao je Bramson.
Hoteli u pastelnim bojama, danas gradski simboli, tada su bili vojarne.
Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih Miami Beach je postao centar showbusinessa i prerastao reputaciju "Božje čekaonice" za umirovljenike. Frank Sinatra i Elvis pjevali su u hotelu Fontainebleau, koji je ostao suvremena gradska znamenitost.
Tada 22-godišnji boksač Cassius Clay trenirao je u slavnoj dvorani u Petoj ulici uoči svoje prve borbe za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Dan nakon što, na iznenađenje sviju, osvaja titulu protiv prekaljenog Sonyja Listona u Miamiju, objavljuje da prelazi na islam i mijenja ime u Muhamed Ali.
Poroci Miamija
Pad je slijedio osamdesetih kad se turističko odredište pretvorilo u središte ilegalne trgovine - prvo marihuanom, potom kokainom.
Mjesto u kojemu je 1947. umro Capone počelo je nalikovati njegovu Chicagu iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Divljanje kriminala u Miamiju poslužilo je kao nadahnuće za film "Lice s ožiljkom" i televizijsku seriju "Poroci Miamija".
Paralelno s impresivnim razvojem Miami Beacha, grad Miami, smješten na kopnu s druge strane, postao je jedan od najvećih komercijalnih centara u Americi. Kriminal je cvao.
Vrijednost trgovine kokainom godišnje je iznosila oko 20 milijardi dolara, a u Miamiju se u 365 dana dogodilo 621 ubojstvo - najviše u nekom američkom gradu. Časopis Time tada je objavio naslovnicu s porukom "Izgubljeni raj".
Zamjenik direktora muzeja HistoryMiami opisao je kako je grad izgledao u javnoj svijesti. "Iznenada, Miami je postao seksi, opasan, ali privlačan. Svi su željeli živjeti tim načinom života - s automobilima, ženama, hotelima, plažama, tropskom klimom. Za Amerikance je to bila egzotika".
No kad su nevini ljudi počeli gubiti živote u unakrsnoj vatri, vlasti su bile prisiljene reagirati. Počela je borba s kriminalom. Prikazana je u seriji "Poroci Miamija" u kojoj trojica policajaca - plavokosi, crni i latino, predstavljaju grad kao preteču suživota međurasne zajednice.
Miami Beach vratio je ugled turističkog centra devedesetih godina zahvaljujući, među ostalim, i slavnim osobama poput dizajnera Giannija Versacea. Njegova 35 milijuna dolara vrijedna palača postala je simbol Ocean Drivea, najpoznatije gradske ulice uz obalu, sada krcate "lijepim ljudima", luksuznim automobilima i preplanulim tijelima. Međutim, Versaceovo ubojstvo 1997. na stubištu ispred palače bilo je podsjetnik na tamnu mrlju u kriminalnoj prošlosti grada.
Danas su hoteli skupi. Nekoliko muzeja i velikih galerija u međuvremenu je Miami Beachu dalo i drugu dimenziju, više od bezbrižnog 'partijanja', sunčanja i opsesije tijelom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
