Srbija poziva balkanske zemlje da ne priznaju Kosovo

'Jugoistočna Europa si je natovarila teško breme odgovornosti. Naša je dužnost spriječiti novu podjelu nakon odluka donesenih izvan regije', rekao je Jeremić na završnom sastanku Regionalnog stola Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.

Pročitajte i ovo Smijenjeni ministar Od superjunaka i najpopularnijeg političara do uhićenika: Kako je pao Vili Beroš? Nakon upada policije Bulj: "Poetska je pravda da policija upada u Beroševu kuću na ovaj datum"

Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje priznale su neovisnost Kosova koja je jednostrano proglašena 17. veljače.

Dvije zemlje regije - Albanija i Turska - priznale su neovisnost te bivše srbijanske pokrajine s albanskom većinom.

Druge dvije - Bugarska i Hrvatska - spremne su priznati je, a Grčka i Crna Gora su suzdržane. Srbija, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Cipar protive se priznanju samoproglašene države.

Jeremić je zamjerio 'nekim zemljama' u regiji što su se 'odlučile pridružiti tom činu jednostranog odcjepljenja koji je našu regiju učinio nestabilnijom, manje sigurnom i nepredvidljivijom'.

Ministar je postavio 'minimalni zahtjev' za nastavak sudjelovanja u regionalnoj suradnji, a to je da se 'zadrži status quo'.

Kosovom od 1999. upravlja UN.

'Vratite unatrag kosovski proces' 

Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić pozvao je danas, u komentaru objavljenom u The New York Timesu, na vraćanje unatrag procesa kojim je uspostavljeno neovisno Kosovo u interesu očuvanja međunarodnog poretka koji nakon II. svjetskog rata jamči suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica.

"Vrijeme je da se napravi korak unatrag i razmotri počinjena šteta", piše Jeremić u Timesovoj rubrici "Mišljenja".

"Ako nađemo kreativan način da se napravi korak unatrag od bezdana jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova možemo spasiti vjerodostojnost međunarodnog poretka i ojačati ga, reafirmirajući njegova načela", naglašava šef srbijanske diplomacije.

Kritizirajući proglašenje neovisnosti Kosova 17. veljače, kao "ilegalni akt", koji je, kako navodi, "nažalost priznala Busheva administracija i neke europske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku", Jeremić ističe da su Grčka, Rumunjska i Španjolska uskratile priznanje kao i većina drugih "vodećih globalnih i regionalnih igrača", uključujući Brazil, Kinu, Egipat, Indiju, Izrael, Rusiju i Južnoafričku Republiku.

Prema njegovoj procjeni, Kosovo će priznati najviše oko 40 država, dok velike većina od 192 članice UN-a to neće učiniti. Kosovo je do danas priznalo 25 država.

Jeremić navodi kako Srbija svoje protivljenje neovisnosti Kosova temelji na rezoluciji Vijeća sigurnosti UN 1244 iz 1999., kao i na gledištu da je međunarodni poredak postao nestabilniji, nesigurniji i manje predvidljiv s "neprijateljskim aktom kosovskih Albanaca".

Priznavanjem jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova od Srbije, po njemu se, daje legitimitet "doktrini nametanja rješenja u etničkim sukobima", aktu jednostrane secesije pokrajine i pretvaranju prava na samoodređenje u tvrdnju o pravu na neovisnost.

Srbiji je "nametnuta povijesna nepravda" piše Jeremić, po kojem "priznavanje Kosova, ustvari, znači da srbijanska demokracija mora biti kažnjena jer je tiranin Slobodan Milošević - onaj koji je počinio gnjusna zlodjela protiv kosovskih aAlbanaca 90-ih - otišao nekažnjen".

Djelovanje iz "lažnog moralnog imperativa da se ispravi prepostavljena povijesna nepravda neće pridonijeti niti međunarodnoj sigurnosti niti izgledima regije za članstvo u EU", ocjenjuje Jeremić.

Srbijanski ministar vanjskih poslova poziva na obnovu povjerenja i reafirmaciju vrijednosti, kako bi se zajednički došlo do "pregovaračkog, kompromisnog rješenja budućeg statusa Kosova, koje se obraća legitimnom pravu na široku samoupravu kosovskih Albanaca, uz očuvanje demokratske Srbije, koja je cjelovita, slobodna i integrirana u Europu i angažirana u svijetu uređenom kroz promišljeno državništvo".