Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn te austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz snažnim pritiskom na Zagreb pokušavaju ishoditi zeleno svjetlo Hrvatske koje bi omogućilo da Srbija otvori 23 poglavlje u pregovorima s EU, a srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić pozvao je Njemačku i ostale zemlje EU da "urazume Hrvatsku", piše u petak beogradski tisak.


"Ovi europski dužnosnici su u gotovo stalnom kontaktu s hrvatskim šefom diplomacije Mirom Kovačem, kome su prenesene poruke da većina u EU ne gleda s odobravanjem na pokušaje Zagreba da zakoči europski put Beograda", tvrde Večernje novosti.

Vezani članci Botoks, ilustracija U Slavonskom Brodu uhvaćena lažna liječnica iz Srbije, botoksirala je žene bez dozvole Andrija Jarak Andrija Jarak o 'srpskom svetu': "Najčešće to spominje Vučićev 'službeni megafon'. On na dnevnoj bazi ispali nekoliko ratnohuškačkih izjava"

List navodi da bi danas trebao biti održan sastanak odbora za proširenje Vijeća ministara EU, u kojem svoje predstavnike ima svih 28 članica, a potom bi se moglo znati i konačno stajalište Hrvatske, budući da se Zagreb još nije suglasio s otvaranjem poglavlja 23.

List također podsjeća na izjave hrvatskih dužnosnika kako se od Srbije traži i očekuje da se odrekne univerzalne jurisdikcije za ratne zločine, primijeni propise i obveze o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i osigura zastupničke mandate u Skupštini Srbije te da Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim tribunalom.

Kako pišu Večernje novosti, srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je kako su "Hrvati posljednji koji mogu dijeliti lekcije bilo kome o zaštiti prava manjina jer sami ne poštuju standarde EU, iako su članica Unije".

"U Hrvatskoj se razbijaju ćirilične ploče, rehabilitira ustaštvo, što unosi strah među tamošnje Srbe. Naš zakon o suđenjima za ratne zločine pisan je u suradnji s EU i Haškim tribunalom i besmislene su zamjerke iz Zagreba da mi pokušavamo biti 'mali Haag'. Zato, pozivam Njemačku i ostale članice EU, koje su jasno rekle da je Srbija sve ispunila, da urazume Hrvatsku", izjavio je Dačić.

'Beograd napravio sve što je trebalo'

List prenosi izjavu hrvatskog vicepremijera i čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka da Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU, jer želi razvijati dobre odnose sa susjednim državama, ali da Srbija mora ispuniti sve uvjete za ulazak i zadovoljiti standarde koje nameće EU i koje bi morala usvojiti kroz mukotrpne pregovore.

Istodobno, voditeljica srbijanskog pregovaračkog tima za pregovore s EU Tanja Miščević kaže kako je Beograd napravio sve što je trebalo te da su primjedbe koje hrvatski dužnosnici spominju u javnosti "već utkane u niz dokumenata, prije svega u Akcijski plan za poglavlje 23 i Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina".

"Mi smo svoj dio posla odradili i sada je sve na članicama EU. Ne bježimo od razgovora o svim otvorenim bilateralnim pitanjima koje imamo s drugim državama, ali mjerila za otvaranje poglavlja 23 EU je već usvojila prije dvije godine, izvještajem sa screeninga, a taj su papir 'parafirali' i Hrvati", kaže Tanja Miščević.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić poručio je ranije ovog tjedna da je njegov odgovor kako, "što god netko radio, Srbija želi dobre odnose" te da "srpski brod sigurno plovi i da će se tako i nastaviti".

Maja Bobić iz Europskog pokreta ocijenila je za Radio-televiziju Srbije da "potez Hrvatske nije iznenađenje", naglasivši kako "insistiranje na tom pitanju kvari ne samo dobre susjedske odnose, već šalje lošu poruku i za samu EU".

Aleksandar Popov iz nevladine udruge Centar za regionalizam drži da je "ovo najgori mogući momenat za takav potez Hrvatske, u trenutku kada je postignut svojevrsni konsenzus oko zahtjeva Srbije za otvaranje novih poglavlja". ”Mislim da bi bila jako loša poruka što se tiče kredibiliteta, ozbiljnosti, ali i političke mudrosti i Hrvatske, ali i Europske unije, da se to sada postavi kao neko pitanje koje se ne može prevladati”, dodao je Popov. Po njegovim rečima, odnosi s Hrvatskom već duže vreme općenito idu u lošem smjeru, a dva faktora mogu sve ovo rasplesti - Bruxelles i neka snažnija članica EU koja ima utjecaja na Hrvatsku. Popov kaže da "Hrvatska sada ima priliku pokazati svoj ucjenjivački kapacitet" i "da je jedno sigurno - nastavit će tim putem".

Zagreb čeka kako će EK ugraditi kriterije u pregovore sa Srbijom

Hrvatska očekuje da se Bruxelles očituje kako misli ugraditi kriterije koje Srbija mora ispuniti u pregovorima o članstvu u EU, rekao je u petak u Zagrebu ministar vanjskih oslova Miro Kovač ustrajući da Beograd mora ukinuti regionalnu nadležnost za ratne zločine i osigurati prava hrvatske manjine u Srbiji.

Formalno pregovore sa Srbijom o članstvu u EU vodi Europska komisija (EK) i Zagreb očekuje da se EK očituje kako misli ugraditi te kriterije u pregovaračka mjerila, rekao je Kovač nakon predavanja o Hrvatskoj kao sjecištu srednje i jugoistočne Europe.

"Mi smo u očekivanju odgovora EK-a", rekao je i ponovio da je među kriterijima ukidanje nadležnosti za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije. Zakon koji omogućuje da Srbi budu "neka vrsta suca za ratne zločine"Srbija" za cijelu bivšu Jugoslaviju pa time i za Hrvatsku je "potpuno neprihvatljiv", rekao je.

Pitanje manjina i suradnje s Haškim sudom

Potpuna suradnja s Haškim sudom i obveza zaštite hrvatske manjine kriteriji su koji bi također trebali biti ugrađeni u pregovaračko poglavlje o pravosuđu.

Srbija i Hrvatska imaju međudržavni sporazum o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, rekao je Kovač i ponovio da Hrvatska taj sporazum "implementira" i očekuje da se i u Srbiji taj sporazum "u potpunosti implementira".

U izlaganju u Preporodnoj dvorani HAZU-a, šef diplomacije je ranije sažeo aktivnosti MVEP-a otkako je od siječnja formirana nova vlada i rekao da je posjetio većinu susjednih zemalja, a u Srbiju će nakon njezinih parlamentarnih izbora 24. travnja.

Hrvatska i Srbija nakon rata mogu izgraditi dobre odnose kao što su to učinile Njemačka i Francuska, poručio je i pohvalio Srbiju jer je rehabilitirala svoju njemačku manjinu stigmatiziranu nakon rata, no očekuje da "toliko snage" posveti i hrvatskoj manjini, tim više što je Srbija i s mađarskom manjinom ostvarila dobar odnos.

Pregovore vodi Europska komisija "i prepuštam da takvu vrstu razgovora ljudi iz Srbije vode s Europskom komisijom", rekao je Kovač. "Želimo imati dobrosusjedske zdrave odnose" i za to su potrebni "zdravi temelji", treba riješiti pitanje ratnog nasljeđa i želimo da Srbija napreduje, rekao je i opet inzistirao da "Srbija mora ispunjavati kriterije".

Na temu Bosne i Hercegovine ministar Kovač je rekao da Hrvatska ima posebnu odgovornost jer je potpisnica Daytonskog sporazuma. "Želimo da Hrvati koji su u BiH ustavnotvorni i ravnopravni budu" najbolji promicatelj europske integracije BiH, rekao je i dodao "Mi želimo biti najbolji prijatelj BiH, najbolji prijatelj Hrvata u Bosni i Hercegovini na putu BiH u Europsku uniju". (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju