Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Muhammad Yunus uvjeren je da se siromaštvo može iskorijeniti u svakoj zemlji na svijetu, ali mora se zadovoljiti jedan uvjet.


Siromaštvo se može smanjiti i iskorijeniti u svakoj zemlji na svijetu no uvjet za to je da se raspoloživa financijska sredstva usmjere ka onima kojima su doista potrebna za svakodnevni život a ne za povećanje bogatstva onih koji već imaju dovoljno novaca, kazao je u nedjelju u Sarajevu Muhammad Yunus, bankar i ekonomist u svijetu poznat kao utemeljitelj koncepta društveno odgovornog poslovanja koji je za to 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, zajedno s Grameen bankom čiji je utemeljitelj.

VIDEO Josipova jedina želja: Da imam struju i da se okupam kao sva normalna djeca

Vezani članci Željko Komšić (Foto: AFP) Komšić: "Susjedi unose nemir i proizvode određenu destabilizaciju u BiH" Slika nije dostupna STIGLA NEOPHODNA POMOĆ Hrvatski građani ponovno pokazali veliko srce

'Bankar siromašnih', kako se Yunusa često naziva, u Bosnu i Hercegovinu je doputovao na poziv sarajevske BBI banke kako bi promovirao svoj koncept smanjenja siromaštva koji je uspješno primijenio u rodnom Bangladešu, zemlji koja je svojedobno bila sinonimom bijede.

Yunus je nobelovcem postao zbog uspostave sustava mikrokreditiranja čiji je cilj graditi društveni i socijalni razvitak počevši od najsiromašnijih slojeva stanovištva.

U Bangladešu taj je pristup omogućio značajno smanjenje stope siromaštva, a najsiromašnijima početak novog života uz minimalna ulaganja.

Svijet bez siromaštva samo je pitanje volje

Nobelovac Yunus smatra da je društvo nepotrebno nametnulo siromaštvo ljudima te da je stvaranje svijeta bez siromaštva tek pitanje volje onih koji raspolažu novcem.

'Bangladeš je ogromna zemlja sa 160 milijuna stanovnika a 1971. kada je proglašena nezavisnost 75 posto stanovnika živjelo je ispod granice siromaštva', podsjetio je Yunnus na predavanju što ga je održao u Sarajevu. Dodao je kako se moralo uložiti velike napore da bi se pobijedila takva situacija.

'Do 2013. učinili smo ono što smo planirali postići do 2015. Sada je ispod granice siromaštva 25 posto stanovništva Bangladeša. Bio je to dug put no daje nam snagu ići dalje', kazao je Yunus, najavivši kako do 2030., ako se ovako nastavi, neće biti niti jednog siromaha.

Predstavljeni novi projekti za pomoć siromašnima

'Ako tada nađete jednoga, dat ću vam milijun dolara', optimistično je najavio Yunus dodajući kako je cilj kojega je sam sebi postavio da u njegovoj zemlji ne bude niti jednog nezaposlenog.

Kazao je kako se kao profesor ekonomije često osjećao totalno beskorisnim vidjevši koliko je ono što podučava u raskoraku sa stvarnošću.

'Izašao sam sa sveučilišta, otišao u susjedno selo sa samo jednom ambicijom: da budem koristan barem jednoj osobi svaki dan', opisao je Yunus temelj svog sadašnjeg životnog kreda.

Novac ne služi da bi se bogati još više bogatili

Prizor jedne pletilje košara koja je radila po cijeli dan a da pritom nije uspjela zaraditi ni za hranu potaknuo ga je da joj posudi vlastiti novac kako siromašni koji su jedva preživljavali ne bi morali posuđivati od kamatara.

'Vrlo brzo sam vidio rezutate no nakon sedam mjeseci ostao sam bez svojih novaca. Tražio sam potom da banka kreditira takve osobe a nakon što su u banci to odbili predložio sam im da daju zajmove za koje ću ja biti jamac. Nakon toga sam potpisao na stotine takvih papira koje više nisam niti čitao', opisao je Yunus svoja iskustva.

Nakon toga je osnovao vlastitu banku koja je odobravala zajmove što su u prosjeku iznosili tek tridesetak dolara no i ti su iznosi doveli do prave revolucije jer su korisnici počeli živjeti od svog rada a njihova su se djeca počela školovati i napredovati čime se stvorila nova generacija ljudi u stanju izaći iz zatvorenog kruga multipliciranja siromaštva.

Evo što Hrvatima izmami osmijeh na lice

'To su danas ponosne obitelji', kazao je ovaj nobelovac dodajući kako je to dokaz da su lažne tvrdnje po kojima je siromaštvo tek rezultat lijenosti.

'Siromaštvo nije problem siromašnih ljudi jer oni to nisu prouzročili. Siromaštvo je nametnuto iz vana i to se može zaustaviti', drži Yunus koji siromašne uspoređuje sa sudbinom patuljastog Bonzai drveta. 'Siromašni su poput Bonzai drveta, ništa nije pogrešno u njihovu sjemenu nego im društvo nije dalo prostora kako bi izrasli većima', zaključuje "narodni bankar".

Bit društveno odgovornog poslovanja koje promovira sažeo je u konstataciju kako se time pokušava odmaknuti od stvaranja novca s ciljem da se bogati još više obogate.

Sličan se koncept proširio i u drugim zemljama, posebice među mladim poduzetnim ljudima a Yunus upozorava kako je situacija zapravo slična i u bogatim i u siromašnim zemljama.

Podsjetio je na primjere nezaposlenosti u Grčkoj i Italiji dodajući kako u biti problemi koje mladi tamo imaju nisu bitno drukčiji od onih u Bangladešu ili u BiH.'

'Kapitalistički svijet ljude čini sebičnima'

Kapitalistički svijet je po njegovu sudu pogriješio jer ljude čini sebičnima i tjera ih trčati za akumuliranjem novca.

'Ljudi ne bi trebali biti tek roboti koji proizvode novac', smatra Yunus te dodaje kako ni davanje milostinje nije nikakvo rješenje za društvenu nejednakost jer se jednokratnim činom ne postižu trajni učinci.

'U društveno odgovornom poslovanju proces (financiranja) se obnavlja pa se isti novac bezbroj puta može iskoristiti za pomaganje ljudima', zaključuje Yunus koji optimistično ističe kako nema zapreke da to postane univerzalni model za sve sredine.

'Usrećivanje drugih ljudi je sreća i samo je pitanje kako se usmjeriti na takvu životnu filozofiju', poručio je ovaj nobelovac najavivši kako će se njegov projekt pokušati primjeniti i u BiH. (Hina)