Kako je na savjetovanju pravnika iznijela glavna državna odvjetnica Barbara Brezigar, državno odvjetništvo raspravljalo je o spomenutom prijedlogu zakona i ne ocjenjuje ga spornim jer se kazna doživotnog zatvora predviđa za najteže kaznene slučajeve poput serijskih ubojstava.
Pročitajte i ovo
"Pravilno je da ta mogućnost postoji, ali nije nužno da će biti
korištena", rekla je glavna državna odvjetnica.
Dodala je da takvu sankciju ima većina europskih država, pa ne može biti problematična iako će o tome svoj sud usvajanjem ili odbijanjem predloženih zakonskih izmjena morati reći politika.
Neke oporbene stranke i dio pravnika protive se pooštravanju najviše kaznene sankcije, a osobito vladinu tumačenju da se radi o usklađivanju kaznenog zakonika s Rimskim statutom Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) koji predviđa takvu kaznu za djela poput genocida i zločina protiv humanosti.
Protivnici zakonskih izmjena navode da nekoliko država Europske unije nema kaznu doživotnog zatvora i da se i sadašnje najviše zatvorske kazne obično ne "odslužuju" u cijelosti nego se osuđenici prijevremeno otpuštaju.
Državno odvjetništvo ocijenilo je da se rasprava o novom kaznenom zakoniku previše koncentrirala na pitanje doživotne zatvorske kazne.
Vladin prijedlog izmjena kaznenog zakonika među ostalim donosi i neke druge novosti, kao što su uvođenje posebne evidencije o počiniteljima spolnih kaznenih djela protiv maloljetnih osoba, povećanje kazni za pedofiliju, mogućnost izdržavanja zatvorske kazne putem rada u humanitarnim organizacijama i lokalnim zajednicama.
Osim toga, predloženim izmjenama definiraju se i neka nova kaznena djela kao što su mučenje, ometanje pravosuđa, zloporaba postupka ovrhe i komercijalno nuđenje gotovih doktorskih disertacija ili sličnih radova za znanstveno, odnosno obrazovno napredovanje.
