Slovenski ustavni sud objavio je da bi referendumi o načinu sanacije bankarskog sustava i o upravljanju državnom imovinom mogli rezultirati protuustavnim posljedicama te tako zabranio njihovo održavanje. Inicijatorima referenduma tako je onemogućeno da u parlamentu već potvrđena zakonska rješenja pokušaju osporiti putem izjašnjavanja građana.
Pročitajte i ovo
Referendum na kojem bi se glasovalo treba li na snagu stupiti u parlamentu već prihvaćeni zakon o osnivanju jedinstvenog holdinga državne imovine zahtijevalo je 30 zastupnika oporbe, najviše iz stranke Pozitivna Slovenija (PS) ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića. Oporba smatra da je zakon uvod u "rasprodaju" preostale državne imovine, odnosno temelj za zadnju fazu privatizacije. Vlada pak taj zakon smatra važnim za bolju kontrolu poslovanja državnih tvrtki i tvrdi da se državna imovina neće prodavati ako se prije toga u parlamentu ne donese "strategija" prodaje.
>> Janša bijesan zbog sindikalnog referenduma: To je sabotaža!
Referendum o osnivanju tzv. "slabe banke" na koju bi se prenijeli loši krediti iz banaka, kako ne bi opterećivali njihove bilance i kako bi one mogle opet normalno poslovati i kreditirati gospodarstvo, zahtijevali su potpisima svojih članova sindikati zaposlenih u metalnoj i gumarskoj industriji.
Slovenski premijer Janez Janša pohvalio je odluku ustavnih sudaca. Presudom da bi takvi referendumi bili protuustavni i da funkcioniranje države ima prednost u odnosu pravo na referendumsku inicijativu ustavni su se suci postavili na "branik slovenske suverenosti", komentirao je Janša na društvenoj mreži Twitter. Takvom je presudom zaštićen interes građana, ali se njome omogućuje i "istraga o povijesnoj pljački slovenskih banaka", ustvrdio je.
Janša je u utorak u dužem razgovoru za slovensku televiziju ocijenio da su referendumi i parlamentarne "blokade" koje izvodi oporba podmetanje "klipova" funkcioniranju države i radu njegove vlade, koja želi provesti reforme i financijsku stabilizaciju kako bi Slovenija dobila priliku za gospodarski oporavak.
Pritom je naglasio da je jedan od najvećih problema Slovenije i njegove vlade "financijska rupa" nastala proteklih godina odobravanjem kredita skupini velikih, uglavnom građevinskih tvrtki, većinom od strane velikih banaka u državnom vlasništvu, a ta su poduzeća u krizi propala i krediti se sada ne vraćaju nego opterećuju bankovne bilance.
Janša tvrdi da se takve riskantne kredite omogućavalo političkim utjecajem, odnosno "telefonskim pozivima" upravama banaka i da je dio tog kapitala završio u poreznim oazama, što policija treba istražiti kako bi se utvrdilo tko je za stanje u bankama odgovoran. Janša je pritom aludirao i na ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i projekt gradnje ljubljanskog stadiona Stožice. Janković je i predsjednik stranke Pozitivna Slovenija (PS) koja je na prijevremenim izborima 2011. godine osvojila najviše zastupničkih mandata, ali nije uspjela formirati koalicijsku vladu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
