Slovenija: Nakon sumnjivog meda traže se ostali 'falsifikati'

Ministar poljoprivrede najavio je da će se nakon meda okrenuti mliječnim i mesnim produktima sumnjive kakvoće, prenose slovenski mediji. Umjesto kvalitetnog slovenskog meda trgovački lanac 'Spar', navode mediji, prodavao je jeftiniji med iz Češke, Francuske i Hrvatske pod svojom robnom markom, no državni inspektorat i ministarstvo poljoprivrede tvrde da je taj med 'krivotvoren' i ne odgovara slovenskim normativima.

Pročitajte i ovo Istraživanje Ozbiljno upozorenje: "Vrlo je jasno da to što oni prodaju nije zdravo" NEDOSTAJE NAM MILIJUN EURA Susjedi počinju s proizvodnjom staničnih pripravaka koji spašavaju živote, a gdje je Hrvatska zapela?

Trgovački lanac 'Spar' to negira i kaže da med nije krivotvoren niti proizveden od šećera, kako ih se optuživalo u medijima, te da njihove vlastite analize i certifikati potvrđuju kako je med 'Spar' u skladu s europskim normativima, te siguran za konzumaciju.

Novi ministar poljoprivrede Dejan Židan izjavio je da slovenske analize govore drukčije i da je rezultate nalaza već posredovao svojim kolegama u Češkoj, Hrvatskoj i Francuskoj. 'Naš inspektorat prati struku i umjesto klasičnih analiza od prije deset godina koristi nove kojima može dokazati krivotvorenje meda koje se zadnjih godina usavršilo', izjavio je Židan, prenosi mariborski dnevni list 'Večer'.

Neki mediji navode da se radi o metodi u kojoj proizvođači koriste posebne enzime kako se tragovi krivotvorenja ne bi otkrili. Na prokazivanje 'Sparova' meda, kao i na sporni mliječni napitak jednog europskog proizvođača koji je jakom reklamnom kampanjom slovenske potrošače uvjeravao u njegov prirodni sastav i posebnu prehrambenu vrijednost, iako je napravljen od jogurta i mlijeka u prahu, upozorila je i vodeća slovenska udruga za zaštitu potrošača.

Udruga je, međutim, upozorila i da se ne može svaka sumnjiva hrana iz uvoza nazvati krivotvorinom jer se u nekim slučajevima radi o 'nadomjestku' koji oblikom i bojom podsjeća na izvornik, pa je sve u redu ako je to navedeno u deklaraciji i ako cilj reklame nije bio obmanjivanje kupaca.

>> Macelj: Otkriven kamion sa 'sumnjivim' mesom, vraćen u EU

>> Zbog 'mesne afere' slijede tužbe

'Ako nam nije svejedno što jedemo i ako nas uz cijenu zanima i sastav proizvoda, treba čitati deklaracije na ambalaži. No, i meni se već dogodilo da sam umjesto škampa i lososa kupila nadomjestak iz mljevene ribe s dodatkom bjelančevina i boje jer nisam pročitala deklaraciju. To se svakome može dogoditi jednom, ali ako se dogodi tri puta, onda je to pogreška onoga koji kupuje', rekla je u razgovoru za ljubljansko 'Delo' Marjana Peterman iz Slovenske potrošačke udruge (ZPS).

Vodeći slovenski list tvrdi da je trgovačke police u Sloveniji nakon što je postala dio jedinstvenog europskog tržišta 'preplavila' masa hrane za koju se može reći da je 'falsificirana' iako je s njom formalno-pravno sve u redu jer je na ambalaži deklariran njen sastav, pa se ne može reći da je riječ o nesigurnoj hrani ili prevari potrošača.

Akcija razotkrivanja neće poštedjeti ni mesne proizvode

Otvoreno tržište dovelo je u slovenske trgovine jeftinije nadomjestke iz Europe koje prodaje niska cijena i jaka reklama, što šteti domaćim proizvođačima. Ministar Židan najavio je da će se akcija razotkrivanja nekvalitetne hrane nastaviti idućih tjedana i mjeseci i da neće ostati pošteđeno ni područje mesnih proizvoda.

Jedan od primjera gdje se zaobilaze propisi su kobasice i hrenovke, što je teško dokazati. Hrenovka se tako važećim domaćim pravilnikom definira kao proizvod od 'kvalitetnog' mesa, a u njoj mora biti najmanje 75 posto mesa, no u tzv. hot-dogu, koji kupci malo razlikuju od hrenovke, mesa je najviše 60 posto. U hot-dogu i sličnim proizvodima je i mnogo drugih dodataka, a slično se ponekad događa i s 'kranjskom' kobasicom, iako je zaštićena pravilnikom kao izvorni domaći proizvod, navodi 'Delo'.

Vodeći slovenski list smatra da bi državni inspektori trebali obratiti pozornost i na pekarske proizvode. Nije naime rijetkost da se i na policama za kruh u supermarketima pojavljuju falsifikati. Tako kupac umjesto prilično skupog integralnog crnog kruha može kupiti jeftiniji kruh od bijelog brašna u koji su dodane boja i prepržene sjemenke žita, misleći da je stvarno kupio crni kruh, navodi vodeći slovenski list. (Hina)