Azil je 2015., po podacima Eurostata, zatražilo ukupno 1.255.600 ljudi: 362.800 Sirijaca, dvostruko više nego godinu dana prije, 178.230 Afganistanaca, četiri puta više, te 121.535 Iračana, sedam puta više.
Pročitajte i ovo
Najviše ljudi azil je zatražilo u Njemačkoj - 441.800 ili 35 posto ukupnog broja. Slijede Mađarska sa 174.400 zahtjeva za azil ili 14 posto, Švedska sa 156.100 ili 12 posto, Austrija s 85.500 ili 7 posto, Italija s 83.200 ili 7 posto i Francuska sa 70.600 ili 6 posto.
U Hrvatskoj je 2015., po podacima Eurostata, azil zatražilo 140 ljudi, 63 posto manje nego 2014. kada ih je bilo 380. Među njima 25 su bili Sirijci ili 18 posto, 10 ih je bilo s Kosova, a 10 iz Afganistana.
U odnosu na 2014., broj tražitelja azila najviše se povećao u Finskoj, za 822 posto, a slijede Mađarska s 323 posto, Austrija s 233 posto, Belgija s 178 posto, Španjolska s 167 posto i Njemačka s 155 posto.
U odnosu na broj stanovnika, najviše zahtjeva za azil podneseno je u Mađarskoj - 17.699 na milijun stanovnika, a slijede Švedska s 16.016, Austrija s 9970, Finska s 5876 i Njemačka s 5441 na milijun stanovnika.
S druge strane, najmanje ih je podneseno u Hrvatskoj - 34 zahtjeva na milijun stanovnika, zatim Slovačkoj gdje ih je bilo 50 na milijun, Rumunjskoj 62 na milijun, Portugalu 80 te Litvi 93.
Na europskoj razini, podneseno je 2470 zahtjeva za azil na milijun stanovnika.
Sirijci čine 29 posto ukupnog broja tražitelja azila u EU prošle godine, a gotovo polovica registrirana ih je u Njemačkoj 158.700.
Afganistanaca je bilo 14 posto. Gotovo polovica azil ih je zatražila u Mađarskoj 45.600 i Švedskoj 41.200.
Iračana je bilo 10 posto, a azil ih je najviše zatražilo u Njemačkoj 29.800, Finskoj 20.400 i Švedskoj 20.200.
Azil je u EU 2015. zatražilo 66.885 građana Kosova i 65.935 Albanaca.
Azil je zatražilo i 46.400 Pakistanaca, 33.095 Eritrejaca, 29.915 Nigerijaca i 25.360 Iranaca. Državljana ostalih zemalja bilo je 325.510.
'Uspjeh znači smanjenje broja migranata koji dolaze u Europu'
Čelnik bavarskog CSU-a Horst Seehofer, saveznika njemačke kancelarke Angele Merkel, zauzeo se u petak za dugoročno smanjenje broja migranata koji dolaze u Europu.
"Uspjeh ... znači smanjenje broja migranata koji dolaze u Europu kroz dulje razdoblje", rekao je Seehofer, odgovarajući na pitanje na zajedničkoj konferenciji za novinare s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Dodao je da zemlje koje brane vanjske granice Europe ne bi trebalo ostaviti samima.
Orban je rekao da Mađarska podržava europski dogovor u predstojećim pregovorima s Turskom, ali i istaknuo da se Europa ne može odreći prava da sama štiti svoje granice.
Hollande kaže da Francuska i Njemačka slično postupaju u migrantskoj krizi
Francuski predsjednik Francois Hollande ustvrdio je u petak da "Francuska i Njemačka u istom duhu i s istom spremnošću surađuju" u migrantskoj krizi koja potresa EU, primajući u Parizu njemačku kancelarku Angelu Merkel.
Ta izjava koju je dao na tiskovnoj konferenciji u društvu s kancelarkom, dolazi nakon kritike koju je sredinom veljače na putovanju u Njemačku uputio francuski premijer Manuel Valls u vezi s politikom prihvata migranata koju zagovara Berlin.
Njemačkim čelnicima se nisu svidjele Vallsove izjave o "neodrživosti" politike Angele Merkel i kritika stalnog sustava izbjegličkih kvota u EU-u.
Hollande koji je primio Merkel tri dana prije susreta na vrhu EU-Turska koji se u ponedjeljak održava u Bruxellesu a bit će presudan za migrantsku krizu, rekao je pak u petak da će "Francuska poštovati" svoju obvezu o prihvatu 30.000 migranata.
Usto je najavio skoro slanje francuskog broda u Tursku koji će pomoći u kontroli migracijskog priljeva u Egejskom moru, glavnoj točki na kojoj stotine tisuća migranata već gotovo godinu dana ulaze na europsko tlo.
NATO je prošlog mjeseca dao odobrenje za misiju nadzora turske morske granice na tom području. No ta operacija, prva koju provodi Sjevernoatlantski savez koji se dosad nije htio izravno upletati u krizu, još nije počela.
Europski diplomatski izvori rekli su ovih dana da Turska namjerno odgađa taj početak, što je Ankara u srijedu odlučno zanijekala.
"Veseli me što je Francuska spremna poslati brod radi bolje kontrole u Egejskome moru", komentirala je Merkel.
"I jedni i drugi smo sigurni da nam jednostrana rješenja neće pomoći. Vidimo da nijedno od njih ne pridonosi smanjenju (broja) izbjeglica", dodala je.
Kancelarka je opetovala da se treba pronaći "zajedničko europsko rješenje" usmjereno na "zaštitu vanjske granice" EU-a i na"pomoć Grčkoj".
Djelomičnim zatvaranjem granice na balkanskoj ruti kojom izbjeglice idu na sjever Europe tisuće ljudi su zaustavljene u Grčkoj, što prijeti izbijanjem humanitarne krize. (Hina)
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Ukidaju se kontroleDvije zemlje ulaze u Schengen: "Ovo je povijesni trenutak za njih, ali i za Europsku uniju"
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
