Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Pet milijuna Švicaraca s pravom glasa u nedjelju bira novi saziv dvodomnog saveznog parlamenta nakon izborne kampanje koja je bila neuobičajeno oštra i obilovala uvredama i ksenofobnim porukama i plakatima, pa čak i nemirima.


Iako stranci čine gotovo četvrtinu aktivnog stanovništva u zemlji koja je mozaik jezika, gdje nezaposlenost ne prelazi 3,6 posto te čije su velike tvrtke među najviše internacionaliziranima u svijetu, Švicarci su, čini se, spremni vlast povjeriti populistima ksenofobnih uvjerenja.

Vezani članci Nizozemska policija, ilustracija Policija objavila: Dojava o podmetnutoj bombi u nizozemskom parlamentu bila je lažna Australski parlament, ilustracija Vruće scene u australskom parlamentu: Članovi vlade vodili spolne odnose i razmjenjivali fotografije

Najviše izgleda u pobjedu pri izboru 200 zastupnika donjeg doma i 43 od ukupno 46 mjesta u gornjem domu parlamenta, ankete daju populističkoj Demokratskoj uniji centra (UDC), koja bi čak mogla poboljšati rezultat s izbora 2003. te osvojiti više od 27 posto.

Svoju je kampanju UDC vodio plašeći birače plakatima s "crnim ovcama", porukama koje su protumačene kao rasističke, uperene na ljude tamne kože, a na meti su se našli i muslimani, metaforički ilustrirani minaretima u srcu Ženeve.

Prema medijima, ksenofobi su poglavito zastrašivali mlade ljude sklone desnici da će ih snaći sudbina susjednih europskih zemalja s brojnom muslimanskom manjinom, iako su muslimani 2000. godine činili samo 4,3 posto švicarskog stanovništva.

Mladež strahuje i za svoju budućnost unatoč blistavim gospodarskim pokazateljima: rast BDP-a 2,5 posto, inflacijom od 0,6 posto i proračunskim viškom od 3,4 milijarde švicarskih franaka.

Predsjednica Švicarske Konfederacije, socijalistkinja Micheline Calmy-Rey nazvala je kamapnju UDC-a "odvratnom", a ministrica gospodarstva Doris Leuthard "prijetnjom koja bi mogla odvratiti strane ulagače".

UDC je kampanju usredotočio na svog lidera, ministra policije i pravosuđa Christopha Blochera, uvjerenog eurofoba koji bi 2009. godine, ostane li na vlasti, trebao preuzeti turnusno predsjedanje Konferederacijom i tako predstavljati zemlju u inozemstvu.

Stranka socijalista, druga po snazi u Švicarskoj, trebala bi dobiti oko 22 posto, što bi je učinilo velikim gubitnikom izbora.

Uspon se prognozira Zelenima, koji bi trebali osvojiti oko 10 posto glasova što nije nevažno u jednoj Švicarskoj, osobito osjetljivoj na klimatske promjene. Švicarske Alpe primile su zadnjih godina manje snježnih padalina, što se odrazilo na turistički sektor.

Dvije stranke desnog centra, Radikali i Kršćanski demokrati, trebale bi dobiti svaka oko 15,5 posto glasova te nastaviti, kao i dosad, igrati ulogu arbitra u parlamentu.

Sa 7,459 milijuna stanovnika, od čega 1,5 milijuna stranaca (20,7 posto), na 41.293 km2 planinskog područja, Švicarska konfederacija sastavljena je od 26 kantona i poluizravna je demokracija u kojoj građani sudjeluju u prihvaćanju i predlaganju zakona.

Švicarskom vlada izvršno tijelo od sedam "mudraca" koje bira
parlament prema stranačkom sastavu, a ono djeluje na temelju sporazuma o kolegijalnosti i konsenzusa.

Švicarska je svjetsko financijsko središte u srcu zapadne Europe i njezin BDP po glavi stanovnika za 2006. iznosio je 57.320 dolara (u Hrvatskoj od 14 do 15.000, ovisno o izvorima).

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju