SAD dom financijskih institucija uključenih u pranje novca za narko-trafikante

Meksiko je izvor do 90 posto kokaina koji ulazi u SAD, te većine heroina, marihuane i metamfetamina, navodi se u izvješću. Ističe se da se meksičke vlasti bore protiv moćnih narko-kartela u zemlji, što je uzrokovalo porast nasilja s više od 7.000 ubijenih od početka 2008. godine. Pomoćnik američke državne tajnice David Johnson kazao je na predstavljanju izvješća da se napori vlade predsjednika Felipea Calderona pokazuju učinkovitima, podržani velikom američkom pomoći u okviru tzv. Merida inicijative, administracije Georgea W. Busha.

Pročitajte i ovo uhićen je Policija se pohvalila zapljenom: Pogledajte što su pronašli u stanu 21-godišnjaka Nova taktika I oni moraju štedjeti: Svaka košta oko 600.000 eura i više ne smiju na groblje pod morem

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" Zajednica stanovanja Nisu se poznavale, a sada žive zajedno pokraj Dunava: "Nismo željele u starački dom, ovo je nešto najbolje"

>> Meksiko u ratu s narko-kartelima

'To što vidite je hrabra vlada predsjednika Calderona koja se sukobljava s tim narko-kartelima i ograničava im djelovanje. Oni se sukobljavaju i međusobno, a rezultat je nažalost znatna razina nasilja', rekao je Johnson. State Department ističe da je u Afganistanu smanjen uzgoj opijumskog maka za 19 posto u 2008. nakon dvije godine rekordne proizvodnje, zahvaljujući lošem vremenu, padu cijene i poboljšanoj upravi u nekim pokrajinama. Po Johnsonovim riječima, broj pokrajina u kojima se ne uzgaja opijumski mak povećan je s 13 na 18 u 2008., no potrebno je energičnije vodstvo vlade u Kabulu na suzbijanju korupcije i trgovine opijumom, jer se time financiraju pobunjenici.

>> NATO u Afganistanu osigurava provinciju opijuma

Talibani i druge antivladine snage u Afganistanu ubiru od 50 do 70 milijuna dolara godišnje od farmera koji proizvode opijum, navodi State Department. U izvješću se izdvaja 20 zemalja, uključujući Afganistan, Meksiko i Pakistan, kao glavne proizvođače i tranzitne točke za trgovinu drogom. Od tih zemalja Bolivija, Venezuela i Mianmar se kritiziraju zbog neuspjeha da pristupe međunarodnim sporazumima za borbu protiv trgovine narkoticima.

>> Afganistan: Opijum jeftiniji od vode

Johnson je izrazio posebno razočaranje s Bolivijom, trećim najvećim proizvođačem kokaina na svijetu, gdje se 2008. suradnja u borbi protiv droge pogoršala, kada je predsjednik Evo Morales izbacio američke savjetnike. Za Venezuelu se navodi da postoji minimalna suradnja, uz isticanje njezine sve veće tranzitne uloge za kokain iz Kolumbije, koji se s venezuelanske zapadne obale brodovima prevozi na Karibe, prema SAD-u i sve više u zapadnu Afriku i dalje u Europu.

U zasebnom dijelu izvješća, oko 60 zemalja, uključujući i SAD, spominje se kao dom financijskih institucija koje su uključene u transakcije pranja novca za narko-trafikante. Hrvatska se u izvješću spominje kao tranzitna točka, kroz koju se droga krijumčari kopnom i morem, ali su 'najznačajnije zaplijene, posebno kokaina, povezane s pomorskim prijevozom'. Ističe se da hrvatska policijska, carinska i pravosudna tijela aktivno surađuju sa svojim pandanima u SAD-u, Europskoj uniji i regiji u borbi protiv krijumčarenja narkotika. MUP RH izvijestio je o uspješnoj i djelotvornoj suradnji s dužnosnicima američke agencije DEA, FBI-a, SOCA, Interpola, UNODC-a i drugih agencije za borbu protiv droge, navodi se.

Također se spominju političke inicijativa vlade kao što su Nacionalna strategija i Akcijski plan za borbu protiv zlouporabe droga, uz ocjene da se radi o sveobuhvatnoj strategiji usklađenoj sa strategijom EU. Navodi se i uspostava mreže od centara za prevenciju ovisnosti u svim županijama i Zagrebu, te promjene Kaznenog zakona s povećanim kaznama za posjedovanje i prodaju druga.U izvješću se prenose i podaci o broju kaznenih djela i prekršaja povezanih s drogom u Hrvatskoj 2007. i 2008., te podatke o zaplijenama droge.

U dijelu koji govori o biletaralnoj suradnji SAD-Hrvatska na tom planu, koju predvodi agencija DEA ističe se da je 'u 2008. godini ostvaren mjerljiv napredak u kooridnaciji hrvatskih policijskih istraga izvan njezinih granica'. Kao primjer hrvatske spremnosti za suradnju s drugim policijama, ističe se organiziranje uspješne međunarodne konferencije u Zadru o suzbijanju trgovine narkoticima u jugoističnoj Europi. State Department dodaje da se i u 2009. godini nastavlja suradnja s Hrvatskom kroz programe ICITAP i EXBIS na obuci i savjetovanju hrvatskih snaga reda u aktivnostima u borbi protiv trgovine drogom. Također se nastavlja suradnja s Carinskom upravom kroz program EXBS za jačanje granične sigurnosti.

U dijelu izvješća o pranju novca od trgovine drogom, nema posebnog izvješća o Hrvatskoj jer se ona ne ubraja među zemlje koje su predmet zabrinutosti, već u one u kojima se samo prati postojeće stanje.