"U osnovi možemo manipulirati procesom iscjeljenja rane tako da ono vodi prema regeneraciji, a ne stvaranju ožiljka", ističe George Cotsarelis, šef odjela za dermatologiju Sveučilišta Pennsylvania, koji je sudjelovao u istraživanju.
Pročitajte i ovo
Skupi zahvat
FOTO Alana otišla u Tursku popraviti zube, a onda je uslijedio horor: "Vikala sam i vrištala od bolova"
Sepsa se proširila
Novi detalj o smrti tinejdžerice koja je umrla nakon vađenja zuba: Majka je molila zubara za pomoć, a onda je počelo...
"Tajna je u tom da se prvo krenu regenerirati folikule dlaka. Nakon toga, masno će se tkivo regenerirati onako kako mu signaliziraju te folikule", dodaje Cotsarelis.
Ako ste se ikad pitali zašto tkivo ožiljka izgleda toliko drugačije od ostatka kože, to je zato što ono nema folikula dlaka, niti masno tkivo u sebi. Kad je riječ o površinskim ranama, njih ispunjavaju masne stanice koje se zovu adipociti, dok tkivo ožiljka čine stanice miofibroblasta, koje uopće ne sadrže masnoće.
Kako naša koža sadrži masnoće, adipociti se stapaju s njom pri zacjeljenju rane, dok miofibroblasti to ne čine, već tkivo nakon zacjeljenja ostaje trajno drugačije pa otud i ožiljak, odnosno ožiljci.
Slično je i sa starenjem kože, jer kako postajemo stariji, tako gubimo adipocite, što vodi prema diskoloraturi kože te dubokim i nepovratnim borama.
No, znanstvenici su otkrili da mogu postojeće tkivo miofibroblasta pretvoriti u adipocite, što sugerira da tijekom zacjeljenja rane tkivo ožiljka može biti pretvoreno u regeneriranu kožu, a to je nešto za što su znanstvenici vjerovali da je moguće samo kod riba i vodozemaca.
To se događa na način da kad se potakne rast folikula dlaka na mjestu rane, koje nakon toga otpuštaju signalizirajući koštani morfogenski protein (BMP), koji zauzvrat miofibroblaste pretvara u adipocite te time tjera ranu da se regenerira bez ožiljka na kraju procesa.
"Naš rad pokazuje da imamo mogućnost utjecaja na te stanice (miofibroblasta) te da se one mogu učinkovito i na stabilan način pretvoriti u adipocite", zaključuje Cotsarelis.
Ipak, čitav proces još nije testiran i na čovjeku i trenutno je u konceptualnoj fazi, no ako ti znanstvenici uspiju dobiti iste rezultate i u testiranju na ljudskom tkivu, to će iz temelja promijeniti metodu liječenja rana.
Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Science.