Autizam (Ilustracija: Getty)
Autizam (Ilustracija: Getty)

Nova studija znanstvenika Škole medicine Sveučilišta u Virginiji otkriva novi mogući uzrok koji povećava rizik od autizma. Riječ je o mikrobiomu kod trudnica, odnosno crijevnoj flori kod žena u trudnoći. Studija isto tako sugerira i jednostavnije načine smanjenja rizika od autizma kod novorođene djece tako da majka u trudnoći promijeni režim prehrane unošenjem potrebnih probiotika.


Na rizik od razvoja autističkih poremećaja kod djece utječe majčin mikrobiom u trudnoći, zaključak je najnovije studije znanstvenika Škole medicine Sveučilišta u Virginiji. Mikrobiomi su kolekcija mikroorganizama koji inače žive u ljudskom tijelu, a njima se lako može manipulirati načinom prehrane, odnosno unosom adekvatnih blagotvornih bakterija poznatih i pod nazivom probiotici ili čak transplatacijom fekalnih materijala s jedne osobe na drugu. U tome ujedno leži i jedan od ključeva sprječavanja rizika od pojave autističkih poremećaja kod novorođene djece, ističe se u studiji koju je objavilo navedeno američko sveučilište.

Vezani članci Boris Novković (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) Ispovijest Borisa Novkovića: ''Zbog sina sam napravio pauzu u karijeri, najbitnije mi je da je on dobro'' 10-godišnjak s autizmom izgradio najveću repliku Titanica od lego-kockica (Foto: icelandmonitor.mbl.is/Árni Sæberg) Svaka čast: 10-godišnjak s autizmom izgradio najveću repliku Titanica od lego-kockica

No to nije sve, jer isti su znanstvenici uspjeli svoje otkriće dokazati i na primjeru laboratorijskih miševa, kod kojih su spriječili razvoj neurorazvojnih poremećaja sličnih autizmu. Otkrili su da mogu zaustaviti razvoj tih poremećaja blokadom odgovarajućih molekula koje proizvodi čovjekov imunološki sustav. Blokiranjem te molekule, interleukin-17a, otvara se još jedna potencijalna mogućnost sprječavanja autizma kod čovjeka.

Ipak, znanstvenici upozoravaju i na oprez jer taj pristup nosi rizik i od brojnih nuspojava.

Ili-ili

"Otkrili smo da je mikrobiom ključni faktor u određivanju podložnosti poremećajima autizma, pa to sugerira da ili gađate mikrobiom majke ili tu molekulu, Il-17a", naglasio je dr. sc. John Lukens, voditelj znanstvenog tima iza tog otkrića, s odjela neuroznanosti Sveučilišta Virginija.

"Ta se molekula može iskoristiti i kao biomarker za ranu dijagnozu", dodao je Lukens.

Najveći rizik za vrijeme trudnoće

Revolucionarno otkriće Lukensa i njegova tima baca posve novo svjetlo na odnos između zdravlja majčina mikrobioma i zdravog razvoja njezine djece.

"Majčin mikrobiom može oblikovati razvoj mozga (kod djece) na više načina. Mikrobiom je doista važan pri određivanju kako će djetetov imunološki sustav reagirati na infekciju, ozljedu ili stres", pojašnjava Lukens.

Sukladno s time, nezdrav mikrobiom majke može stvoriti i brojne probleme kod djeteta, pa tako spomenuta studija ukazuje na to da može negativno utjecati i na nerođeno dijete u majčinoj utrobi čineći ga podložnijim neurorazvojnim poremećajima.

Zdravija prehrana kao ključ

Najbolja vijest u svemu tome jest što se mikrobiomom može dosta lako manipulirati, bilo zdravijom prehranom, probiotičkim nadomjescima ili fekalnom transplantacijom. Cilj svih triju navedenih pristupa jest vraćanje ravnoteže među mikroorganizmima koji žive u ljudskim crijevima.

Zadiranje u imunološki sustav tijekom trudnoće vrlo je riskantno

"Što se tiče prenošenja našeg rada na ljude, vjerujem da je idući veliki korak identifikacija značajki mikrobioma kod trudnica koji koreliraju s povećanjem rizika od autizma. Mislim da je doista važna stvar dokučiti koje sve stvari možemo koristiti u moduliranju mikrobioma kod majke, na učinkovit i najsigurniji mogući način", ističe Lukens.

Druga metoda, blokada molekule Il-17a, nosi veći rizik, napominje Lukens. "Kad govorimo o trudnoći, tu u osnovi tijelo prihvaća strano tkivo, koje predstavlja beba. Kao posljedica toga, održavanje zdravlja embrija zahtijeva kompleksnu ravnotežu imunološke regulacije, pa se stručnjaci baš ne žele petljati u manipulaciju imunološkim sustavom tijekom trudnoće", pojašnjava Lukens.

Što dalje?

Kao idući korak Lukens i njegov tim planiraju istražiti potencijalne uloge i drugih molekula imunološkog sustava u povećanju rizika od autizma i drugih sličnih poremećaja, jer molekula Il-17a zapravo može biti i samo mali komadić šireg mozaika, zaključuje Lukens.

"Autizam nema veze s cjepivom"

Na kraju Lukens poručuje da njihova studija ni na koji način ne sugerira da cjepivo utječe na povećanje rizika od autizma i na razvoj autizma.

"Postoji definitivna poveznica između reakcije imunološkog sustava i mozga u razvoju kod nerođenog djeteta. To jednostavno nema veze s cjepivom. To se događa puno, puno ranije", ističe Lukens.