U SAD-u je znanost podijeljena oko postupka reverzibilnog pobačaja, ističući da je postupak znanstveno manjkave naravi te da je riječ zapravo o samo još jednom obliku pritiska na žene koje se odluče na pobačaj, da se predomisle. Naravno, čitav niz pitanja se nameće oko tematike reverzibilnih pobačaja, a New Scientist ponudio je odgovore na ista.
Kako je uopće moguće obrnuti započet postupak pobačaja?
Pročitajte i ovo
Pobačaj koji je pokrenut pomoću uzimanja lijekova, nasuprot onom kirurške prirode, opcija je koja se otvara u periodu prvih 9 tjedana trudnoće i pretpostavlja uzimanje dva lijeka s razmakom od 48 sati. Njegova učinkovitost je visoka i iznosi između 87 i 98 posto, ovisno o stupnju trudnoće.
Papa osudio društva koja 'ne daju djeci da se rode'
Jasno je da ga se ne može obrnuti nakon što je gotov, ali ga se može spriječiti i obrnuti nakon uzimanja prvog lijeka i prije uzimanja drugog, ako se žena u međuvremenu iz bilo kojeg razloga predomisli.
Kako zapravo radi prekid pobačaja?
U pobačajima koji se izazivaju pomoću lijekova, prvu dozu predstavlja mifepriston, koji uzrokuje odvajanje embrija od stijenke maternice. Druga doza uzrokuje maternicu da izbaci tako odvojen embrij iz tijela.
Novi, ranije spomenuti zakon usvojen u Arizoni, temelji se na eksperimentalnoj terapiji, koja uključuje primanje injekcije progesterona, hormona koji inače pomaže u održavanju trudnoće.
Ako se žena predomisli nakon uzimanja mifepristona, uzimanje viška progesterona moglo bi poništiti njegov učinak, tvrdi tvorac terapije, George Delgado iz neprofitne organizacije Culture of Life Family Services, koja ima sjedište u San Diegu.
Koliko je učinkovit postupak prekida pobačaja?
Godine 2012. provedena je serija studija, koja je pokazala da su četiri od šest žena koje su se predomislile nakonuzimanja prve doze lijeka za pobačaj, nakon uzimanja terapije ekstra progesteronom uspješno zadržale trudnoću i rodile kad je za to bilo vrijeme.
Delgado ističe da je otad upravo tom terapijom spriječeno 87 pobačaja, s ugrubo istim postotkom uspješnosti od 60 posto, iako su ti rezultati neobjavljeni i neprovjereni.
Može li prva doza lijeka naštetiti fetusu?
Delgado ističe da nisu zabilježene nikakve kongenitalne malformacije ili drugi problemi u njegovoj klinici. Patricia Lohr iz britanskog Savjeta za trudnoću, ističe da je većina rizika prisutna ako se trudnoća nastavi nakon uzimanja drugog lijeka za pobačaj. U tom slučaju terapija progesterona nije niti namjenjena obratu procesa.
Isto tako, Lohr i Delgado ističu da progesteron koji se daje ženi nakon uzimanja prvog lijeka, ne djeluje štetno po dijete, odnosno da su šanse da uzrokuje štetu neuobičajene.
Gdje je onda problem?
Većina ginekologa i liječnika odbacuje tvrdnju da progesteron može preokrenuti započet proces pobačaja. Lohr primjerice smatra da progesteron uopće nemože utjecati na mifepriston, jer se on nakon uzimanja izrazito snažno veže na receptore, na površini stanica, prethodno izbacivši progesteron iz tih receptora.
Zašto su onda pobačaji u većini slučajeva ipak uspješno bili obrnuti?
To možda zapravo nema nikakve veze s progesteronom. Ako žena uzme samo prvu dozu lijeka, moguće je da bi se trudnoća ionako svjedeno nastavila, jer je za uspješan pobačaj nužan upravo drugi lijek, koji se uzima 48 sati nakon prvog.
S druge strane, ne postoje pouzdane brojke uspješnih pobačaja induciranih samo prvom dozom lijeka, a prije nego li je razvijen proces pobačaja s dvije razine lijekova, liječnici su jednostavno prvi primjenjivali više puta.
Čak i uz ponavljanje prvog stupnja u procesu pobačaja, oko 40 posto trudnoća se nastavilo i bez dodataka progesterona. "Jendostavno nema dokaza da progesteron radi. Jedini način da se dokaže da radi jest napraviti nasumična testiranja", kaže Lohr.
Koliko često žene promijene mišljenje nakon uzimanja prve doze lijeka?
Delgado ističe da je tu riječ o oko 10 posto žena te da bi se one mogle odlučiti na zaustavljanje postupka pobačaja i njegovo obrtanje, ako im se pravovremeno ukaže na mogućnost za takvo što.
Lohr s druge strane ističe studiju provedenu u Velikoj Britaniji, koja je pokazala da je samo jedna žena promijenila mišljenje nakon prve doze, u istraživanju provedenom na više od 4000 žena u ranoj trudnoći.
"Da mi liječnik kaže da je pobačaj koji mi upravo treba pokrenuti, moguće poništiti, osjećala bih se kao da me nije slušao dok sam rekla kako nisam spremna nastaviti s trudnoćom. To je štetno za odnos liječnika i pacijenta, koji je izgrađen na povjerenju i činjenici da liječnik uvijek radi u najboljem interesu pacijenta", smatra Lohr.
Brojne kritike
"To je samo još jedan primjer pseudoznanosti usmjerene protiv pobačaja, koja nažalost postaje uobičajena u SAD-u", kaže Marge Berer iz organizacije International Campaign for Women's Rights to Safe Abortion.
Neke američke države zakonom nalažu ženama da vide svoj embrij na ultrazvuku prije pobačaja, iako se prije 12 tjedna za taj proces treba koristiti vaginalni ultrazvuk, što predstavlja nepotreban intruzivni zahvat.
U drugim državama se od liječnika zahtjeva da da ženama kažu kako fetus osjeća bol tijekom postupka pobačaja, što je sve samo ne znanstvena činjenica.
Situacija u Hrvatskoj
U Hrvatskoj će se od ljeta početi primjenjivati pobačaj pilulom, a u Sloveniji se na taj način već godinama provodi najveći broj pobačaja.
Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je još uvijek na snazi u dijelu kojim se regulira pobačaj, kontracepcija, sterilizacija i zdravstveno prosvjećivanje u svezi s planiranjem porodice. Prema tom zakonu, prekid trudnoće se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća.
Nakon toga isteka, pobačaj se može izvršiti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom ovim zakonom. Obavlja se samo u ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Prema članku 97. Kaznenog zakona, tko protivno propisima o prekidu trudnoće, trudnoj ženi s njezinim pristankom započne vršiti, izvrši ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. Liječnici imaju pravo na prigovor savjesti, što čini oko 70 posto liječnika prema podacima iz 2006. godine.
Bilo je više pokušaja promjene zakona pa je tako stručno povjerenstvo, što ga je imenovalo Ministarstvo zdravstva, pripremilo još 1996. godine prijedlog novoga zakona, no postojeći zakon je još uvijek na snazi.
Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je 1990. godine bilo oko 38.500 namjernih pobačaja, a 2004. godine malo iznad 5000 pobačaja. Velika razlika može se pripisati boljoj obrazovanosti i informiranosti, ali se vjeruje da dio pobačaja liječnici izvode ilegalno pa svi nisu navedeni u statističkim podacima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
