Snažne eksplozije odjekuju u Mikolajivu: Stradalo najmanje četvero civila, u napadu uništeni i dalekovodi

• Prva odobrena pošiljka ukrajinskih žitarica od početka rata 24. veljače stigla je u utorak navečer pred sjevernu obalu Istanbula na Crnome moru, javila je agencija AFP
• "U ovom trenutku prerano je donositi bilo kakve zaključke i prognozirati", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "Pričekajmo da vidimo kako sporazum funkcionira i hoće li sigurnost doista biti zajamčena."
• Ruski vrhovni sud u utorak je prozvao ukrajinski Azovski bataljun terorističkom skupinom, prenosi Reuters pozivajući se na navode svjedoka

Pročitajte i ovo Raste zabrinutost SAD pozvao moćnog saveznika Rusije da obuzda Kim Jong Una: "Očekujem to u nadolazećim danima" Rat na drugom kontinentu Još jedna zemlja zaprijetila: "I mi šaljemo vojnike i obavještajce u Ukrajinu"

Tijek događaja pratite iz minute u minutu:

12:00 Snažne eksplozije odjeknule su danas u južnom ukrajinskom gradu Mikolajivu, javljaju ukrajinske vlasti i dodaju da su u posljednja 24 sata ubijena najmanje četiri civila, a 10 ih ozlijeđeno. Granatirana su dva okruga Mikolajiva.

Ruske snage su navodno ispalile 60 raketa i na Nikopolj, smješten na rijeci Dnjepar. U napadu je oštećeno oko 50 stambenih zgrada, a projektili su pogodili i dalekovode, zbog čega su neki građani ostali bez struje. Nikopolj se nalazi nasuprot nuklearnoj elektrani Zaporižja, koju su početkom rata preuzele ruske snage, prenos The Guardian.

11:35 Brod za koji Ukrajina tvrdi da prevozi ukradeno ukrajinsko žito napustio je libanonsku luku nakon što su mu to, nakon istrage, dopustili lokalni dužnosnici, piše The Guardian.

Libanonski ministar prometa Ali Hamie napisao je danas na Twitteru da je brod napustio teritorijalne vode njegove zemlje. Brod Laodicea je od prošlog četvrtka bio usidren u luci Tripoli, prevozeći 10.000 tona pšeničnog brašna i ječma. Ukrajina je kazala da se radi o ukradenim žitaricama i pozvala Libanon da ne dopusti odlazak broda iz luke.

6:57 Latvija, baltička zemlja na granici s Rusijom, koja broji 1,9 milijuna stanovnika, strahuje da će joj se Moskva osvetiti zbog odluke o uklanjanju spomenika iz vremena Sovjetskog Saveza, a neki se pribojavaju i invazije.

Latvijski parlament 12. svibnja usvojio je odluku o uklanjaju spomenika, među kojima i divovskog u glavnom gradu Rigi. Uklanjanje bi moglo biti provedeno najesen.

"Vjerujemo da će se Rusija pokušati osvetiti na neki način", kaže pod uvjetom anonimnosti osoba iz ureda Europske komisije u Rigi.

"Možda će oni na neki način napasti latvijske objekte, robu, hakirati stranice ili na neki drugi način uzvratiti", dodaje za Hinu.

Rusija je prije pet mjeseci izvršila invaziju na Ukrajinu, također bivšu članicu Sovjetskog Saveza, pa se u Latviji pribojavaju oružanog sukoba i na svojem teritoriju.

"Neke obitelji, poput moje, pripremaju se za taj scenarij. Žene i djeca bi napustili zemlju automobilima, a muškarci, od kojih su mnogi prošli neku vrstu obuke, ostali bi se boriti", kaže isti izvor.

Latvija je, za razliku od Ukrajine, članica vojnog NATO saveza predvođenog Sjedinjenim Državama, pa bi potencijalnim napadom na nju ostale članice bile obvezne intervenirati.

6:55 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao svjetsku sigurnosnu arhitekturu kao potpuno neodgovarajuću, ukazujući ne samo na rat u vlastitoj zemlji već i na sukobe na Balkanu, Tajvanu i Kavkazu.

"Sve te situacije izgledaju drugačije iako ih ujedinjuje jedan čimbenik: globalna sigurnosna arhitektura nije funkcionirala", rekao je Zelenski u svojem dnevnom videoobraćanju u srijedu navečer, koje prenosi agencija Dpa. U njemu je još jednom optužio Rusiju za kršenje međunarodnog prava u svojoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu.

Zelenski je 2014. godinu nazvao "prekretnicom", nakon koje je međunarodna zajednica jednostavno pustila Rusiju da se izvuče s nezakonitim radnjama poput aneksije Krima ili obaranja zrakoplova aviokompanije Malaysia Airlines iznad regije Donbas u istočnoj Ukrajini.

Rat u Ukrajini pokazao je koliko je sloboda krhka, rekao je Zelenski, dodajući da je svijetu potrebna efikasna globalna sigurnosna arhitektura koja osigurava da nijedna država više nikada ne može upotrijebiti teror protiv druge države.

Zelenski je također optužio Rusiju da se samo pretvara da je otvorena za mirovne pregovore, navodeći da se Moskva, da doista želi mirno rješenje sukoba, trenutačno ne bi pregrupirala u južnoj Ukrajini.

6:45 Senat Sjedinjenih Američkih Država odobrio je u srijedu pristupanje Finske i Švedske NATO-u, što je najznačajnije proširenje 30-članog saveza od 1990-ih, do kojeg dolazi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Senat je glasao s 95 glasova ''za'' i jednim ''protiv'' o potpori ratifikaciji dokumenata o pristupanju dviju zemalja, značajno nadmašivši dvotrećinsku većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju, prenosi Reuters.

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu, koja je više puta upozorila obje zemlje da se ne pridružuju Sjevernoatlanskom savezu.

Svih 30 članica NATO-a potpisalo je u srpnju protokol o pristupanju Švedske i Finske, odobravajući im pridruživanje nuklearno naoružanom savezu predvođenom SAD-om nakon što njegovi članovi ratificiraju odluku.

Zahvaljujući tom protokolu, Helsinki i Stockholm mogu sudjelovati na sastancima NATO-a i imati veći pristup obavještajnim podacima, ali nisu zaštićeni člankom pet, obrambenom klauzulom NATO-a, prema kojoj je napad na jednog saveznika napad na sve.

Pristup Finske i Švedske moraju ratificirati parlamenti svih 30 članica Sjevernoatlantskog saveza prije nego što dvije zemlje budu zaštićene obrambenom klauzulom.

Ratifikacija bi mogla potrajati i do godinu dana, iako ju je već odobrilo nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, Njemačku i Italiju.

Senatori obiju stranaka snažno su podržali članstvo dviju zemalja, opisujući ih kao važne saveznike čije su moderne vojske već blisko surađivale s NATO-om.

"Kvalifikacije ove dvije prosperitetne, demokratske nacije su izvanredne i služit će jačanju NATO saveza", rekao je demokratski senator Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske odnose, pozivajući na podršku prije glasanja.

Vođa senatske većine Chuck Schumer pozvao je veleposlanike i druge diplomate iz Finske i Švedske u Senat da prisustvuju glasanju.

Što se u Ukrajini događalo 161. dana rata pogledajte >>>OVDJE