Izvješće od 1800 stranica potvrdilo: "Veliki dio prirode je izgubljen, ono što je ostalo - propada"

Tako glasi alarmantan zaključak skupine UN-ovih stručnjaka za bioraznolikost (IPBES) koji su se ovaj tjedan sastali u Parizu, navodi se u nacrtu izvješća od 1800 stranica koje je France Presse dobio na uvid.

Pročitajte i ovo eu zadala nekoliko ciljeva Hrvatska na putu do klimatskih promjena: Doznajemo koji su nam aduti, a gdje kaskamo za svijetom Zabrinuti su Veliki prosvjed liječnika: ''Pandemija će završiti, ali ne postoji cjepivo protiv druge opasnosti koja nam prijeti''

Voda, hrana, energija, tekstil, minerali, lijekovi... Priroda čovjeku daje neprocjenjiva bogatstva.

Poljoprivredna proizvodnja koju omogućuju plodna tla i kukci oprašivači kontinuiranom je porastu, a ulov ribe porastao je zadnjih pola stoljeća za 50 posto.

Više od dvije milijarde ljudi koristi drvo kao izvor energije. Između 25 i 50 posto farmaceutskih proizvoda potječe iz prirode.

Biljke i mikroorganizmi imaju ključu ulogu u filtriranju vode i zraka. Uz to, biljke i oceani upijaju više od polovice emisija CO2 koje su krive za klimatske promjene.

"Divljina" spala na 23 posto

Čovjek iskorištava i zagađuje prirodu više nego ikada. Rezultat toga je da "75 posto kopnenog okoliša, 40 posto pomorskog i 50 posto vodenih tokova danas pokazuje značajne znakove degradacije", navodi se u nacrtu izvješća.

Više od 40 posto zemljišta sada je poljoprivredno ili urbano, a samo 13 posto oceana i 23 posto zemljišta još se kvalificira kao "divlje" i često je jako zabačeno ili neproduktivno.

"Više od trećine zemljišta i tri četvrtine vodenih resursa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj stoke", po dokumentu. No degradacija tla smanjila je poljoprivrednu produktivnost na više od 20 posto površina, što pogađa više od tri milijarde ljudi. A poljoprivreda se i dalje širi, posebice "na štetu tropskih šuma".

Između 1990. i 2015. površine pokrivene šumama u svijetu smanjile su se za oko šest posto, sa 4,28 milijarda hektara na 3,99 milijarda.

Budući da gotovo 60 posto svjetskog stanovništva živi u gradovima urbanizirana područja udvostručila su se od 1992., zauzimajući ponajprije savane i prerije.

Zagađenje je teže procijeniti, ali korištenje gnojiva raste.

Više od 80 posto voda koje se koriste na planetu završava u okolišu bez prethodnog pročišćavanja, a istodobno se "u vode svake godine baca 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, otrovnog blata i drugog otpada". Tako "40 posto ljudi na svijetu nema pristup čistoj i pitkoj vodi".

Oceani, u kojima svake godine završavaju milijuni tona plastike, ne stoje bolje. Sedamdeset tisuća brodova za industrijski ribolov pokriva "barem 55 posto mora". A "gotovo 75 posto glavnih ribljih fondova" danas je iscrpljeno ili previše izlovljeno.

"Uvjetno mrtvi"

Znanstvenici procjenjuju da na planetu živi oko osam milijuna životinjskih i biljnih vrsta. No prati se stanje samo vrlo malenog broja njih.

Gotovo 25 posto od oko 100.000 vrsta koje je analizirala Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) za svoj poznati crveni popis klasificirano je kao vrste kojima prijeti izumiranje, a 872 vrste izumrle su u zadnjih 500 godina.

No tekst IPBES-a daleko je dramatičniji: između 500.000 i milijun vrsta navodno je trenutačno u opasnosti.

Na osnovi višestrukih procjena stanja vrsta, "vjerojatno je da najmanje milijunu biljnih i životinjskih vrsta danas prijeti izumiranje", navodi se u nacrtu izvješća.

Koristeći drugu metodu predviđanja koja se temelji na nestanku staništa, znanstvenici dolaze do vjerojatno "razumne" brojke od pola milijuna, među kojima je više od 3000 kralježnjaka i više od 40.000 biljnih vrsta. Te vrste su "uvjetno mrtve", jer su vjerojatno već "osuđene na nestanak" zbog štete nanesene njihovim staništima.

Nacrt izvješća spominje također "općenito smanjenje" životinjskih populacija, kako na kopnu tako i u moru, iako se istraživanja fokusiraju na kralježnjake. Naglašava se i smanjenje genetičke raznolikosti. (Hina)