Grenlandski premijer izjavio je u srijedu da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju prijeći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala sigurnost u regiji zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nielsen i danska premijerka Mette Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastoji preuzeti taj arktički otok koji je već stoljećima danski teritorij.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebali bi se održati kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, no Nielsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu prijeći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
"Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo se oduprijeti. Pokušavamo se nositi sa strahom naših ljudi", rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Sveučilištu Sciences Po. Ali je također rekao: "Moramo provesti više nadzora i sigurnosti u našoj regiji zbog načina na koji se Rusija sada ponaša".
Europa se mora držati zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao europske napore za smanjenje ovisnosti o Sjedinjenim Državama, čak i nakon što je Trump prošli tjedan povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Europljana na istoj strani i da su se uspjeli ujediniti kako bi se suprotstavili Trumpovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama europskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući što bi se moglo dogoditi u Washingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Europa postane jača, ali je također pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
"Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastavit će", rekla je. "Najbolji put za Sjedinjene Države i Europu jest da se drže zajedno".
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivačice NATO-a, posljednjih se tjedana činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovica kopnene mase na Arktiku je ruski teritorij. Od 2005. Moskva je ponovno otvorila i modernizirala desetke vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na otocima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterizirala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za poticanje histerije.
