Vojislav Šešelj ponovno provocira. Kongres svoje stranke održao je u vojvođanskom selu Hrtkovci, simbolu protjerivanja Hrvata i ponovio kako njegova stranka od ideje Velike Srbije - ne odustaje. Stigle su i osude iz Hrvatske.

Galerija


O ovoj temi u Petrovaradinu razgovarali smo s Tomislavom Žigmanovom, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

Kako komentirate ovaj Šešeljev postupak?

Vezani članci Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL) Predsjednica o Šešeljevu skupu u Hrtkovcima: "Izrugivanje žrtvama na mjestu zločina civilizacijski je poraz za jedno društvo" Vojislav Šešelj (Foto: AFP) Šešeljevi radikali zasjedali u mjestu koje je sinonim za progon srijemskih Hrvata

Naravno da smo zaprepašteni, da se u Srbiji koja je nominalno ide k Europskoj uniji, želi razvijati vrijednosti koje su danas primjerene suvremenom svijetu, svjedoci smo da se dogodio skup u Hrtkovcima, od strane osobe koja je pravosudno osuđena za zločine koji su učinjeni nad Hrvatima u Vojvodini, u mjestu gdje se to dogodilo, gdje se šalju poruke o ideologiji koja je nanijela mnogo zla ne samo na prostoru Vojvodine nego i okolnim zemljama. I to smatramo za zemlju koja hoće, kaže, sebe legitimirati kao demokratsku, posvećenu europskim vrijednostima, kao nedopustivo.

Kako se Vi osjećate zbog toga?

Niti lagodno niti lako, niti jednostavno. To poruke koje unose nemir, izazivaju strahove i magle naše perspektive. Bilježimo pomake kada su u pitanju određeni koraci u ostvarivanju naših prava, poboljšavanju naših položaja, stvaranju infrastrukture, prije svega komunalno u našim naseljenim mjestima. Ali imamo ovakve krizne situacije kada se dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi, a što za posljedicu onda ima otvaranje onih perspektiva koje ne donose neku vrstu svjetline koju bi mi htjeli, kada je u pitanju naša pozicija u srbijanskom društvu.

Što bi sve trebalo da bi se Hrvati u srbijanskom društvu osjećali bolje?

Treba više stvari ali i da proces suočavanja s prošlošću Srbije završi s priznanjem od strane predsjednika vlasti da je zločina nad Hrvatima bilo, da oni koji su u tome sudjelovali ne mogu javno djelovati, napose ne u sredinama u kojima su se dogodili. Mora postojati vrlo jasna i razvijena koncepcija vladavine prava, razvijenost institucija, vrlo jasne politike kad su u pitanju manjinska prava, kad je u pitanju iskazivanje neslaganja s onim postupcima, gestama koji dolaze u prostor javnosti, a koji su usmjereni spram pripadnika hrvatske zajednice, koji su također česti.

Vi se zapravo osjećate nezaštićeno? Bilo je napada, otvorenih verbalnih prijetnji?

Tako je, nezaštićenost od strane institucija, sistema i onih koji su u poziciji moći, koji bi trebali takve postupke, geste proglašavati neprihvatljivim. To onda nekome tko je politički prvak, ukoliko se to meni događa, se naravno prenosi na pripadnike cijele zajednice, jer ta vrsta nedopustivih koraka šalje negativnu poruku koja za posljedicu ima nesigurnost i strah. Prošle godine kada smo imali tu neku vrstu vrlo snažnih antihrvatskih sadržaja u javnom prostoru, kada je Vojislav Šešelj nakon pravosudne presude to nijekao i prijetio nekoliko osoba da će intenzivirati ratne zločine. Mi smo u jesen kada je bio upis učenika u prve razrede konstatirali da je jedna trećina roditelja manje se opredijelila za upis svoje djece na nastavu na hrvatskom. To je i više nego jasan pokazatelj da ovakve situacije imaju i trajnije posljedice po ovdašnje Hrvate.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr