Završilo svjedočenje drugog svjedoka na suđenju Hadžiću

Đakula, koji je predstav nik srpske manjine u Hrvatskoj, sudu je rekao kako danas radi kao predsjednik srpskog foruma koji pomaže pri povratku srpskih izbjeglica nazad u Hrvatsku.

Pročitajte i ovo Bliži se tužna obljetnica Potresna sjećanja iz vukovarske bolnice: "Sestro, ako nemaš vode da me umiješ, nemoj me ni krvlju kupati'' Ratni zločin u Hrvatskoj Dubici Dobili 42 godine zatvora: Zapalili žive civile, iznemoglim zarobljenicima prerezali grkljane nakon što su ih tjerali da pjevaju četničke pjesme

>> 'Tukli su me palicom po golim tabanima, ispitivao me i Arkan'

Tužitelj je Đakulu pitao je li bio predsjednik regionalnog ogranka Srpske demokratske stranke početkom devedesetih, a on je odgovorio kako jest. U SDS-u je bio do 19. kolovoza 1991. godine. 12. kolovoza je Đakula bio proglašen regionalnim premijerom Zapadne Slavonije. Tu je dužnost obnašao do 26. veljače 1992. godine, kad je postao zamjenik premijera Republike Srpske krajine (RSK) ili SAO Krajine. U ožujku 1993. prestao je obnašati tu dužnost.

'Gorana Hadžića sam upoznao u svibnju 1990. godine. Upoznali smo se povodom osnivanja SDS-a u Slavoniji, a Hadžić je stigao iz Vukovara', rekao je Đakula. SDS je osnovan u Pakracu, a Đakula je bio jedan od osnivača.

Tužitelj je svjedoka pitao tko je bio politički vođa SAO Krajine. Milan Babić je bio politički vođa SAO Krajine, a Đakulaje rekao kako ga je upoznao u Pakracu pri osnivanju SDS-a.

Đakula je pojasnio kako je njegova zamisao bila politička i kulturna autonomija Srba u Hrvatskoj, a ne teritorijalna, kao što je pisalo u statutu SAO Krajine, koji mu je tužitelj predočio. Svjedok je pojasnio kako su se Srbi nalazili i izvan područja SAO Krajine i kako je njegova ideja bila da se štite i njihovi interesi, a to nije bilo u skladu sa statutom SAO Krajine, koja je bila zamišljena kao autonomna unutar Hrvatske.

Jučer se na suđenju Hadžiću pojavio i prvi svjedok, Zlatko Antunović iz Erduta, koji je svjedočio o zatočeništvu u Dalju u više navrata tijekom 1991. godine.

ICTY Hadžića tereti po 14 točaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, progone, istrebljenje, ubojstvo, zatvaranje, mučenje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva na Ovčari, u Veleprometu, Erdutu, Dalju i Borovu Selu, te u srbijanskim logorima Stajićevo i Begejci, u Zrenjaninu, Šidu i Sremskoj Mitrovici. Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva te za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji. Svi navedeni zločini pripadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Prvog dana suđenja tužitelj je opisao okolnosti pod kojima su se događali zločini u Hrvatskoj, koji će poslije postati poznati kao 'etničko čišćenje', a Hadžića optužio da je poticao zlostavljanja, mučenja i ubijanja tijekom rata, posebice na području istočne Slavonije. Prema tužiteljstvu, Hadžić je bio hladnokrvni ubojica i 'Miloševićev čovjek na terenu' koji je odlazio u Beograd po oružje i upute. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook