"Nevjerojatno brz razvoj tehnologije i njezin utjecaj na djecu jedna je od najvećih prijetnji europskim vrijednostima", rekao je u nedjelju premijer Andrej Plenković.
Govoreći posljednjeg dana konferencije o sigurnosti u Münchenu, Plenković, otac troje malodobne djece, rekao je da ga smatraju "najvećim neprijateljem" kada im uzme mobitele iz ruku.
"Količinu vremena potrošenu na nebitan sadržaj razumije svatko tko ima malu djecu", rekao je Plenković.
"To postaje ključni problem, kako to utječe na one koju su danas vrlo mladi i što će misliti za 15, 20 godina nakon što su bili izloženi tolikoj količini čudnog i nevažnog sadržaja", istaknuo je.
Po njegovim riječima, danas nitko ne kupuje novine, ne sluša radio niti gleda televiziju, pa političari, lijevi, desni ili centristički, moraju naći nove načine informiranja građana.
"Odakle god dolazile, kampanje dezinformacija su prisutne i moramo ih biti svjesni. Tu je na testu otpornost naših demokracija", rekao je Plenković na panelu o tome što danas prijeti demokraciji, pravnoj državi i ljudskim pravima, temeljnim vrijednostima Europe.
Njegove izjave na tragu su trenda među europskim državama koje sve više pooštravaju korištenje društvenih mreža maloljetnicima.
Otkako je Australija u prosincu prošle godine uvela zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, raste pritisak i na europske vlade da učine isto.
Francuska, Danska i Grčka su među zemljama koje poduzimaju konkretne korake, a prošlog su tjedna Španjolska i Portugal također najavile dobna ograničenja za društvene mreže.
Inicijative za strožu kontrolu i restrikcije se pojavljuju i na razini Europske unije.
Europski parlament je u studenom prošle godine zatražio dobnu granicu od 16 godina za samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videozapisa i alata umjetne inteligencije.
Prema tom prijedlogu, mladi u dobi između 13 i 16 godina bi tim sadržajima imali pristup samo uz dozvolu roditelja ili skrbnika.
