Teritorijalni izlaz na otvoreno more je, za razliku od slobodnog prolaza kroz tuđe vode, bitan u ratnim ili kriznim situacijama, što se vidjelo 1991. godine prilikom rata Slovenije za samostalnost protiv bivše JNA, ali i u nedavnoj blokadi hrvatsko-srpske granice u sporu Beograda i Zagreba oko izbjegličke rute, tvrdi komentator Boris Šuligoj.
Pročitajte i ovo
"Slobodan prolaz, koji na moru uživaju brodovi po konvenciji o pravu mora, nije jednakovrijedan teritorijalnom kontaktu. Treba se samo prisjetiti blokade trgovačkih brodova koje su plovile prema Kopru za vrijeme rata 1991. ili nedavne reakcije Hrvatske, kad je bez okolišanja zatvorila svoju granicu sa Srbijom, jer joj na toj granici nešto nije odgovaralo. Slično bi se moglo dogoditi i s pravom slobodne plovidbe", navodi vodeći slovenski list, te dodaje da arbitražni postupak zato, unatoč protivljenju Hrvatske, treba nastaviti.
Pusić o novim sucima arbitražnog suda: 'To ne mijenja apsolutno ništa'
Makar sporazum o arbitraži, koji su dvije zemlje sklopile 2009. godine, a kojim je Slovenija uvjetovala svoju potporu ulasku Hrvatske u EU, navodi da arbitražom Sloveniji treba odrediti njen "junction" s otvorenim morem, problem je u interpretaciji tog pojma jer Slovenija ne pristaje na tumačenje da je riječ o poveznici s otvorenim morem, nego o teritorijalnom koridoru koji bi arbitri trebali dodijeliti, u smislu prava mora "zemljopisno prikraćenoj" državi.
"Arbitri su vjerojatno svjesni da je granični problem moguće riješiti samo arbitražom, makar jedna strana u sporu za to nije zainteresirana i ne pokazuje za to volju", navodi Šuligoj, te dodaje da je za Hrvatsku spor o granici sa Slovenijom mjesto gdje je moguće dobivati političke poene, osobito u predizborno vrijeme.
Hrvatska ne bi imala ništa protiv da sadašnje stanje potraje još godinama, za što joj je odlično poslužio arbitražni skandal. No, da se to i nije dogodilo, našla bi drugi razlog da izađe iz arbitraže, navodi list, te ocjenjuje da će se arbitražni postupak nastaviti i rezultirati presudom u slovensku korist, makar je Hrvatska jasno dala do znanja da nastavak arbitraže za nju ne dolazi u obzir, ali se je spremna sa Slovenijom dogovoriti o alternativnom načinu zatvaranja spora.
Pitanje je može li biti uopće biti alternative arbitraži u uvjetima koji vladaju na Balkanu, a ogledaju se i u sadašnjoj izbjegličkoj krizi, retorički se u komentaru pita Šuligoj i odgovara negativno.
"Da nema drugog načina osim arbitraže međunarodna je zajednica utvrdila davno, jer Hrvatska i Slovenija pred sklapanje arbitražnog sporazuma nisu uspijevale riješiti problem punih 15 godina. Ako bi arbitri kojim slučajem odlučili da se arbitražni postupak neće nastaviti onda bi oni i međunarodna zajednica trebali reći na koji bi način Hrvatska trebala urediti svoje granice sa susjednim državama. Treba li ih možda riješiti jednostrano i sama? Ili možda nekome kaos na nemirnom Balkanu i odgovara mnogo više od reda?", završava komentar "Dela" od utorka. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
