Paradoks: Globalno zatopljenje krivo za zimu u ožujku

Rekordne hladnoće neuobičajene za ožujak zatekle su Europu. Led na sjeveru Irske zarobio je 10.000 grla stoke, a u Poljskoj, gdje se živa noću spuštala do -24 stupnjeva Celzija, 25 ljudi umrlo je od hladnoće.

Ukratko, već četvrtu godinu količine snijega u Europi i Sjevernoj Americi zbunjuju klimatologe. Neki od njih takve promjene tumače topljenjem arktičke ledene kape tijekom ljeta što, pak, zimi izaziva velike promjene u atmosferskoj cirkulaciji na sjevernoj polutki. Od 1979. kada su znanstvenici počeli izrađivati satelitske snimke, led je ljeti pokrivao oko sedam milijuna četvornih kilometara oceana. Snimke iz rujna 2012., pokazale su da je led pokrivao tek 3,4 milijuna km2.

Pročitajte i ovo upaljen meteoalarm Stiže pogoršanje vremena, u nekim dijelovima Hrvatske padat će i - snijeg! Neviđene temperature U ovoj se zemlji svi pitaju - gdje je snijeg: "Pratim prognozu 55 godina, ovo je za mene šok"

>> Nove posljedice globalnog zatopljenja

Klimatolog Dim Coumou iz Instituta Potsdama za klimatska istraživanja kaže da te promjene upravo potkrijepljuju studije objavljene zadnjih godina. Profesor Charles Greene sa Sveučilišta Cornella iz New Yorka objašnjava da što je arktička ledena kapa manja, a upravo ona reflektira sunčeve zrake, to se više more zagrijava i time ubrzava topljenje ledena pokrova.

U jesen se toplina akumulirana ljeti postupno oslobađa u atmosferi i povećava postotak vlage i atmosferski tlak. Tako smanjuje temperaturnu razliku između Arktika i geografskih širina južnije od tog područja. Taj "složeni ples" između voda, a u ovom slučaju između Arktičke oscilacije i Sjevernoatlantske oscilacije izravno utječe na vrijeme u Sjevernoj Americi i u Europi.

Jedna od posljedica takve promjene je polarni vorteks, stalni ciklon prisutan blizu pola, koji sve manje uspijeva zaustaviti masu hladnog i vlažnog zraka s Arktika te se ona širi na niže geografske širine. Vorteks je energetska masa koja rotira u obliku vrtloga i stvara intenzivno energetsko polje.

Promjene što se odvijaju na arktičkoj ledenoj kapi povećavaju izglede da arktički hladni zrak prodre sve dublje na jug, uvjeren je Charles Greene. No drži da nije lako predvidjeti koje će regije biti pogođene jer se "još ne zna kakva je međureakcija te pojave s drugima, kao što su el Nino i la Nina". Ipak ne podupiru svi stručnjaci tu teoriju.

"Smanjenje arktičke ledene kape pratimo tek petnaestak godina i to je prekratko razdoblje da bismo mogli izvoditi formalne zaključke", drži David Salas-y-Melia, francuski znanstvenik i klimatolog. Jeff Knight iz Britanskog nacionalnog meteorološkog zavoda oprezno ocjenjuje kako nije "nemoguće objasniti da postoji veza između topljenja ledene kore i atmosferske cirkulacije", ali dodaje da "znanstvenici o tome još raspravljaju". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook