Znanstvenici su stvorili mladunce strašnog vuka korištenjem drevne DNA, kloniranjem i tehnologijom uređivanja gena, kojom su promijenili gene sivog vuka – najbližeg živućeg srodnika pretpovijesnog strašnog vuka, objavila je biotehnološka tvrtka Colossal Biosciences sa sjedištem u Dallasu. Rezultat je hibridna vrsta koja izgledom podsjeća na svojeg izumrlog prethodnika.
Strašni vuk, Aenocyon dirus, koji je poslužio i kao inspiracija za pse iz HBO-ove serije "Igra prijestolja", bio je grabežljivac koji je nekoć lutao Sjevernom Amerikom. Strašni vukovi bili su veći od sivih vukova i imali su malo širu glavu, gustu, svijetlu dlaku i jaču čeljust.
Koristeći drevnu DNA iz dvaju fosila strašnog vuka, znanstvenici Colossala i njihovi suradnici uspjeli su sastaviti dva visokokvalitetna genoma vrste Aenocyon dirus – kompletne skupove genetskih podataka, piše The New Yorker.
"Ovo je veliko postignuće"
Ovo su Romulus i Remus, jednojajčani blizanci koje je stvorio genetički startup Colossal Biosciences, i oni su prvi mladunci strašnog vuka u više od 10.000 godina, piše o nevjerojatnoj mladunčadi Time.
U svojoj mladoj dobi već su dugački gotovo 122 centimetra, imaju 36 kilograma, a mogli bi narasti do 183 centimetra i 68 kilograma. Tu je i njihovo ponašanje: štenci bi prema ljudima trčali u zagrljaje, tražili bi trljanje trbuha, poljupce, no ne Romul i Rem.
Oni drže distancu, povlače se ako im se osoba približi. Čak i jedan od voditelja koji ih je odgajao od rođenja kad im se približava, oni se trznu i povuku. To nije ponašanje domaćih pasa, nego ponašanje divljih vukova. A to je vrsta strašnih vukova — što znači da imaju razloga biti usamljeni.
Oslanjajući se na vješti genetski inženjering i drevnu, očuvanu DNA znanstvenici su dešifrirali genom strašnog vuka, prepisali genetski kod običnog sivog vuka kako bi mu odgovarao i, koristeći domaće pse kao surogat-majke, donijeli Romula, Rema i njihovu sestru, dvomjesečnu Khaleesi, na svijet tijekom triju odvojenih poroda prošle jeseni i ove zime.
Colossal Biosciences, u kojem djeluje 130 znanstvenika, od 2021. godine radi na oživljavanju mamuta, ptice dodo i tasmanskog tigra. Dosad nisu javno govorili o vukovima, a Ben Lamm (43), suosnivač i glavni izvršni direktor tvrtke, u priopćenju je istaknuo: "Ovo veliko postignuće prvo je u nizu primjera koji pokazuju da naš sveobuhvatni sustav za deekstinkciju funkcionira."
"Naš tim uzeo je DNA iz 13.000 godina starog zuba i 72.000 godina stare lubanje te stvorio zdrave mladunce strašnog vuka", objasnili su iz tvrtke, koju su osnovali Lamm, serijski poduzetnik i harvardski genetičar George Church. Uzorke su posudili muzeji u kojima se nalaze.
Vukovi se nalaze na lokaciji od 800 hektara, na lokaciji koja nije poznata javnosti, ograđenoj ogradom visokom tri metra, gdje ih nadziru sigurnosno osoblje, dronovi i kamere. Cijela operacija bila je izvedena u tišini i svi koji su bili u nju uključeni, morali su potpisati ugovor o tajnosti podataka.
Šokantan trenutak
Matt James, glavni službenik za životinje u tvrtki, koji je nekoć radio kao viši direktor za brigu o životinjama u zoološkom vrtu u Dallasu i zoološkom vrtu u Miamiju, gdje je upravljao dobrobiti 7000 životinja koje predstavljaju 500 vrsta — osjetio je važnost znanosti kada su Romul i Rem bili stari samo pet ili šest tjedana. Osoblje je vagalo malene štence, a jedan od veterinarskih tehničara počeo je pjevati pjesmu iz "Male sirene".
Kad je došla do točke u kojoj je vokalizirala prvo gore, a zatim dolje, Romul i Rem okrenuli su se prema njoj i počeli zavijati kao odgovor. "Za mene bio je to šokantan, jeziv trenutak. Ti su mladunci prvi proizveli zvuk kakav se na zemlji nije čuo više od 10.000 godina", kazao je, a sada ga i milijuni drugih mogu čuti.
Inače, ti vukovi su bili malo veći od današnjih sivih vukova, no imali su snažniju čeljust i veću glavu. Izumrli su prije nekih dvanaest tisuća godina, a vjerojatno je da za to nije kriva naša vrsta, nego nestanak velikih životinja koje su im bile ključne u prehrani. Uglavnom su, naime, jeli konje i bizone, a povremeno ljenjivce i mladunčad mamuta.
Istraživači su izmijenili stanice sivog vuka. Napravili su 20 izmjena na 14 gena prije nego što su klonirali stanične linije i prenijeli ih u jajne stanice donatora, navodi se u priopćenju. "Zdravi embriji u razvoju tada su preneseni u surogat-majke", navela je tvrtka u priopćenju. Tvrtka je za CNN potvrdila da su kao surogate koristili domaće pse.
Dva mužjaka strašnog vuka okoćena su 1. listopada 2024., a ženka 30. siječnja 2025., navodi Colossal Biosciences.
Da bi postigli cilj, znanstvenici su stvorili hibridni genom s pomoću CRISPR tehnologije kojom su uklonili određene gene sivog vuka i zamijenili ih osobinama povezanima sa strašnim vukovima, rekao je profesor evolucijske genomike sa Sveučilišta u Stockholmu i savjetnik tvrtke Colossal Love Dalén.
Pomoć ugroženim vrstama?
"Nema sumnje da je više od 99,9 posto genoma zapravo sivi vuk. Znanstvena zajednica sigurno će raspravljati o tome koliko gena treba promijeniti da bi se nešto nazvalo strašnim vukom, ali to je više filozofsko pitanje", rekao je Dalén.
"Nositelji su gena strašnog vuka i ti geni ih čine sličnijima strašnom vuku nego bilo koja druga životinja koju smo vidjeli u posljednjih 13.000 godina. I to je stvarno fascinantno", kazao je.
Dalén, koji je, kako kaže, bio donekle uključen u analizu genoma strašnog vuka, ali nije osobno upoznao mladunce ni sudjelovao u uređivanju gena ili kloniranju, naglasio je da je to golem iskorak u odnosu na dosadašnji rad u tom području. "Oni su zapravo rekonstruirali fenotip strašnog vuka, vidljive osobine vrste i iz genoma znamo da su vjerojatno ovako izgledali. Po meni, to je u tom smislu strašni vuk", rekao je.
Colossal Biosciences nada se da će iste tehnologije koje su korištene za stvaranje strašnog vuka pomoći i ugroženim vrstama. Tvrtka je objavila da je proizvela dva legla kloniranih crvenih vukova – najugroženije vrste vuka, koristeći novu, manje invazivnu metodu kloniranja razvijenu tijekom rada na strašnim vukovima.
Kritike i pitanja
Međutim, golema ulaganja u takve projekte mogla bi se bolje iskoristiti, smatraju mnogi kritičari deekstinkcije i upozoravaju da uzgoj hibridnih bića može ugroziti životinje koje se koriste kao surogati.
Christopher Preston, profesor filozofije okoliša na Sveučilištu Montana, kaže da Colossal očito vodi računa o dobrobiti životinja, no rekao je da je teško zamisliti da bi strašni vukovi ikada mogli imati ulogu u ekosustavu, što je cilj koji tvrtka navodi za genetski modificirane životinje.
"U saveznim državama poput Montane već se borimo kako bismo održali zdravu populaciju sivih vukova unatoč političkim pritiscima", rekao je Preston i dodao: "Teško je zamisliti da će strašni vukovi ikad biti pušteni u divljinu i imati svoju ekološku funkciju. Zbog toga je važno pitati – koja će zapravo biti njihova svrha?"
