Trebala je to biti gotovo pa rutinska pobjeda desnog bloka na čelu s aktualnim izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Ankete uoči upravo održanih parlamentarnih izbora u Izraelu uglavnom su predviđale nešto slabiji rezultat Netanyahuove koalicije, koji bi se dao kompenzirati poslijeizbornim savezima s manjim desnim strankama, dok se na rascjepkanoj ljevici očekivao povratak u igru Laburističke stranke na čelu s bivšom radijskom i televizijskom novinarkom Shelly Yachimovich.
Pročitajte i ovo
>> Izrael: Netanyahu po treći put izabran za premijera
No, političku je scenu potpuno neočekivano pomutila jedna druga televizijska zvijezda. Riječ je o Yairu Lapidu, sve donedavno jednom od vodećih TV lica u Izraelu, koji je lani dao otkaz na televiziji kako bi osnovao političku stranku Yesh Atid, što u prijevodu znači Budućnost postoji. S osvojenih 19 (od ukupno 120) zastupničkih mandata, ta je populistička stranka bez pretjerano jasnih ideoloških odrednica preko noći postala druga najjača u Knessetu, izraelskom parlamentu. S obzirom da Netanyahu u novonastaloj situaciji s manjim desnim strankama, uključujući i ultradesni Židovski dom, može formirati vladu s vrlo tankom većinom, praktički je natjeran u Lapidov zagrljaj i sada s njim pregovara o široj koaliciji.
Porijeklom iz Novog Sada
Yair Lapid rođen je 1963. u Tel Avivu, gdje i danas živi sa suprugom i troje djece, a osim što je do početka prošle godine vodio i uređivao razne popularne informativne emisije na državnoj televiziji, napisao je i nekoliko romana te scenarij za jednu TV seriju. Njegov pokojni otac Yosef, inače rođen u Novom Sadu kao Tomislav Lampel, također je bio poznati TV novinar koji je u jednom trenutku ušao u politiku. Kao žestoki zagovornik sekularizma i oštar protivnik ultraortodoksnih židovskih političara bio je zastupnik u Knessetu, a jedno vrijeme i zamjenik premijera te ministar pravosuđa u vladi Ariela Sharona.
Za razliku od oca, Yair Lapid se dosad nije isticao prežestokom retorikom. Premda ga zbog očeve politike prati reputacija sekularista, a i on je sam u nedavnom intervjuu rekao da dijeli takva gledišta, žicu kod birača odlučio je gađati jašući na valu nezadovoljstva ekonomskom situacijom zbog čega su u Izraelu zabilježene i dosad neviđene ulične demonstracije. Izbornu je platformu temeljio prvenstveno na obećanjima o boljem životnom standardu srednje klase, a da mu sekularizam nije nužno prioritet, svjedoči i činjenica da je drugi na njegovoj izbornoj listi bio jedan rabin. Ipak, javno se založio da i ultraortodoksni židovi, baš kao i ostali građani, služe vojsku, što trenutno nisu obvezni.
Kontradiktorne poruke
Jedno od najvažnijih i neizbježnih pitanja, kad god se govori o Izraelu, problem je statusa Palestinaca. Lapid je dosad davao pomalo zbunjujuće signale u tom pogledu. U nekoliko se navrata založio za nastavak mirovnih pregovora i, prema njegovim riječima, pristojan razvod od Palestinaca, ali je i u Netanyahuovom stilu znao reći da se na palestinskoj strani nema s kime pregovarati te da 'Arapi ne žele mir'. Također, podržava povlačenje izraelske vojske s okupiranih područja, ali bi u sastavu Izraela zadržao naselja na tim područjima čije podizanje dobar dio međunarodne zajednice smatra protupravnim.
Drugo važno pitanje je mogući vojni sukob s Iranom, a Lapid tu gotovo u potpunosti podupire Netanyahua. Nedavno je izjavio da, ako Teheran uistinu dođe u situaciju da može napraviti nuklearnu bombu, 'Izrael treba učiniti nešto, treba otići tamo i bombardirati iranska nuklearna postrojenja'.
Protiv ultradesničata, ali s njima u koaliciji?
I dok se čini da između Lapida i Netanyahua u koalicijskim pregovorima vanjskopolitičke teme ne bi nužno trebale biti veliki kamen spoticanja, postavlja se pitanje pod kojim je uvjetima koalicija njih dvojice uopće moguća, s obzirom da zajedno nemaju natpolovičnu većinu pa će trebati i podršku nekih manjih stranaka.
'Ne pada mi na pamet ulaziti u vladu u kojoj bih bio smokvin list koaliciji ultradesničara. Još jedna desna vlada značila bi katastrofu za Izrael. Izolirala bi nas od međunarodne zajednice i uništila bi nas ekonomski. Učinit ću sve što mogu da do formiranja takve vlade ne dođe', rekao je još prije izbora Lapid. Unatoč tome, upustio se u pregovore u kojima sudjeluje i ultradesni Židovski dom, koji je s 12 osvojenih mandata u Knessetu također s margine lansiran među nezaobilazne faktore na uvijek živahnoj izraelskoj političkoj sceni.
Ishod pregovora, koji bi mogli potrajati još koji tjedan, zasad je neizvjestan.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
