Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Jedini preživjeli Britanac koji je bio zatočen u njemačkom nacističkom koncentracijskom logoru Bergen-Belsen svjedočio je šokantnim prizorima kanibalizma i brutalnog mučenja koje je naređivao Gestapo.


Harold Osmond Le Druillenec bio je jedan od nekoliko tisuća nacističkih žrtava progona, a kako bi ostvario pravo na naknadu za svoje patnje bio je prisiljen suočiti se sa strahotama prošlosti, pokazali su službeni zapisi.

Vezani članci Obilježavanje 75. godišnjice napada atomskom bombom u Nagasakiju, Japan - 1 Najstrašniji napad koji je čovječanstvo dosad doživjelo: "Sjećam se beživotnih tijela djece... Izgledala su poput crnih stijena" Grobnica žrtava Drugog svjetskog rata na području općine Brdovec - 3 Posmrtni ostaci žrtava Drugog svjetskog rata pronađeni u grobnici u Brdovcu

U pismu kojeg je napisao radi podnošenja zahtjeva za naknadu štete, otkrio je šokantnu istinu o logoru Bergen-Belsen u kojem se svake noći suočavao sa odlukom 'ubiti ili biti ubijen'.

Njegova iskustva izašla su na vidjelo kada je Državni arhiv javno objavio detalje dijela zahtjeva za financijsku pomoć predanih 1960. godine od strane britanskih žrtava i njihovih obitelji. Godine 1964. Savezna Republika Njemačka pristala je platiti britanskoj vladi iznos od milijun funti, odnosno oko 17 milijuna funti u današnjem novcu, za one koji su proživjeli patnje logora i njihovim članovima obitelji. Za nadoknadu štete tada se prijavilo više od 4000 ljudi.

Za mnoge, ispunjavanje zahtjeva bio je prvi put da su se suočili s mučnim iskustvima iz logora. No, naknada je tada bila daleko od zajamčene jer su samo oni koji su proveli neko vrijeme te su ujedno bili britanski državljanin, mogli ostvariti pravo na naknadu.

Među datotekama koje je objavio Državni arhiv u mjestu Kew u zapadnom Londonu, nalazila se i aplikacija gospodina Le Druilleneca.

U svojoj aplikaciji i pismu za ostvarivanje prava na naknadu štete, Le Druillenec je napisao, između ostalog, da je boravio u tri nacistička logora koje je preživio, kako je napisao 'pukom srećom'.

'Rijetko priznajem da sam žrtva nacističkog logora, čak i sebi, da imam velik broj fizičkih i psihičkih slabosti, takvo što priznajem samo kod liječnika, kad baš moram', napisao je tada Le Druillenec, a potom je uslijedio opis nevjerojatnih trenutaka kojima je svjedočio.

Prisjetio se vremena kada je boravio u hamburškom kampu Banterweg kojeg je opisao kao mučan koncentracijski logor prepun mučenja i kažnjavanja.

'Najpopularniji načini kojima se ubijalo ljude bili su prebijanje na smrt, utapanje, raspeće i prebijanje na razne viseće instalacije', opisao je Le Druillenec logor Banterweg.

Koncentracijski logor Belsen opisao je kao manje zloban, no nemjerljivo neudobniji. U njemu, kako je napisao, nije bilo vode ni hrane, a spavanje je bilo nemoguće.

'Svo vrijeme provedeno u Belsenu proveo sam okružen mrtvim tijelima koja sam polagao u masovne grobnice i iskapao mjesta za nova tijela. Među zatvorenicima vladao je zakon džungle. Po noći ili si ubio ili si bio ubijen, a po danu prizori kanibalizma na svakom koraku', opisao je Le Druillenec.

Velik broj ljudi koji su bili zatočeni u Auschwitzu bili su prebačeni u Belsen, a kako je napisao Le Druillenec, svakodnevno se moglo čuti kako iz ovog mjesta postoji samo jedan izlaz - kroz dimnjak krematorija.

Samo nekoliko sati prije nego je došlo njegovo vrijeme za umiranje, koncentracijski je logor oslobođen. U njemu je proveo punih 10 mjeseci, izgubio je gotovo polovicu svoje tjelesne mase, a od raznih bolesti koje su ga snašle zbog gladovanja i teškog režima oporavljao se više od godinu dana.

Svoje liječenje je prekinuo kako bi svjedočio na sudu u Luneburgu, 1945. godine te kako bi pomogao istražiteljima ratnih zločina. U svojem zahtjevu za nadoknadu štete napisao je i kako su mu iskustva iz logora oslabila duh, kako su mu oštećeni srce i pluća, a uspomene iz doba prije rata, gotovo su izblijedile.

Dobio je 1835 funti odštete što danas predstavlja 28 707 funti odnosno 272 551 kuna. Umro je 1985. u dobi od 73 godine.

Ovo je samo jedno od pisama u kojima žrtve nacističkog ražima opisuju događaje u koncentracijskim logorima. Državni arhiv je najavio puštanje u javnost još 3000 pisama u proljeće 2017. godine, piše Daily Mail.