Kao što to obično biva, njegov govor pomno su bilježili svi novinari, unatoč zaključcima obavještajnih službi, koji govore suprotno Obaminim tvrdnjama. Baš kao i Obamin govor, mnogi medijski izvještaji puni su krivih navoda, nepotpunih povijesnih činjenica i jednostavno čistih izmišljotina oko Irana i nuklearnog programa te zemlje, piše novinar Business Insidera, Christian Stork, u tekstu o razlozima zašto Iran ne predstavlja prijetnju.
Pročitajte i ovo
>> Netanyahu pred UN-om s dijagramom bombe: 'Svijet ima vremena do ljeta'
Stork je razloge posložio u osam lekcija, a evo što one kažu.
Lekcija 1: Iran ne izrađuje nuklearno oružje
'Naša je visoka procjena kako je ujesen 2003. godine Iran zaustavio svoj program nuklearnog naoružanja', napisano je još 2007. godine u izvještaju američkih obavještajnih službi nazvanom national Intelligence Estimate (NIE).
Četiri godine kasnije, odnosno 2011. godine, NIE u svoj izvještaj uvrštavaju napredak Iranskog civilnog nuklearnog programa, poput povećanog broja operativnih centrifuga, no i dalje nisu predočili bilo kakve dokaze da se taj program koristi za proizvodnju nuklearnog oružja.
Ta saznanja su i odjek izvještaja IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju), koja je isto tako zaključila kako Iran ne izrađuje nuklearno oružje.
Civilni nuklearni program ne prelazi na jednostavan način u vojni program. Prije nego što se to dogodi, zemlja u pitanju mora prekinuti nadzor IAEA-e nad vlastitom zalihom urana, koja se nalazi pod konstantnim nadzorom te organizacije, što je slučaj i kod Irana.
Nadalje, iz zemlje bi se morali izbaciti inspektori IAEA-e, koji trenutno slobodno hodaju po svim nuklearnim postrojenjima u Iranu. Kad bi Iran sve to napravio, to bi se itekako vidjelo u javnosti i to bi bio prvi pravi znak upozorenja da izrađuju nuklearno naoružanje.
Iran, kao potpisnica sporazuma o ograničenju nuklearne energije (NPT) ima pravo obogaćivati uran do niskih razina za potrebe domaće proizvodnje energije i medicinsku uporabu.
Lekcija 2: Iran nije prijetnja SAD-u
Vojska SAD-a najveći je i najsofisticIraniji stroj sile i nasilja koji je svijet ikad vidio. nakon što se uračunaju svi troškovi, domaći i strani, SAD za vojsku godišnje izdvajaju oko bilijun dolara godišnje.
Za usporedbu, Iran na vojsku troši između 10 i 12 milijardi dolara, znači oko 1-1,2 posto onoga što izdvajaju Amerikanci. taj nesrazmjer teško da se može interpretirati kao vojna prijetnja.
Lekcija 3: Iran ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Izrael
'Iran ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju izraelu', rekao je još 2009. godine u izjavi za Reuters izraelski ministar obrane Ehud Barak.
'Iran predstavlja ozbiljnu prijetnju, ali ne egzistencijalnu. Korištenje te terminologije je krivo. ako se koristi kako bi se pokrenuo napad na Iran, onda je to pogrešno. Silu treba upotrijebiti samo kao posljednji potez', rekao je u veljači ove godine za YNet bivši šef stožera izraelske vojske i zapovjednik izraelskih zračnih snaga, Dan Halutz.
Slično razmišlja i šef Mossada Tamir Pardo, izraelske obavještajne službe. On je krajem prošle godine za Haaretz rekao kako Iran definitivno predstavlja prijetnju, ali ne egzistencijalnu, jer bi to značilo da bi u tom slučaju Izraelci mogli 'spakirati torbe i otići', a to po njemu nije slučaj.
Čak da Iran i ide u izradu nuklearnog oružja, izraelsko nuklearno naoružanje, koje se procjenjuje na nekoliko stotina nuklearnih bojevih glava, osigurava protiv toga da bi Teheran prvi napao istim oružjem.
Lekcija 4: Iransko vodstvo nije fanatično, niti suicidalno
'Smatramo kako je Iransko vodstvo racionalan akter', istaknuo je u veljači ove godine šef vojnog stožera SAD-a, general Martin Dempsey. isto mišljenje dijeli i izraelska strana. 'Smatram kako Iransko vodstvo čine vrlo racionalni ljludi', rekao je u travnju ove godine za Christian Science Monitor šef vojnog stožera izraelske vojske, general Benny Gantz.
Dok je Iranska vladajuća struktura bazIrana na religiji, a mirni prosvjedi se rješavaju represivnim metodama, to teško da je jedinstven slučaj vezan samo za Iran. Saudijska Arabija, primjerice, rigorozno provodi religioznu doktrinu, čak i više nego Iran.
Nasilan odgovor vladajućih struktura na nenasilne prosvjede usmjerene prema političkim promjenama u slobodnim društvima i zapadnim demokracijama, teško da su nepoznanica. Treba se samo prisjetiti Occupy Wall Street prosvjeda u SAD-u, kao jednog od primjera.
Lekcija 5: Političari i mediji već 30 godina tvrde kako je Iran na pragu izrade nuklearnog oružja
Nakon što je Iran tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća u oružanom sukobu gotovo uništio Irak, početkom devedesetih Izrael je Iran shvatio kao novog igrača na strateškoj mapi regije. Benjamin Netanyahu je još 1992. godine, kao zastupnik u izraelskom parlamentu isticao kako je Iran na 3-5 godina od dovršetka nuklearnog oružja i kako bi se ta prijetnja trebala spriječiti međunarodnom akcijom na čelu s SAD-om. Zvuči poznato?
Devedesetih godina prošlog stoljeća, američki političari počeli su ponavljati tvrdnje Izraela u javnosti, iako za takve tvrdnje nisu imali nikakvog dokaza. Unatoč ranije spomenutom izvještaju NIE-a iz 2007. godine.
Lekcija 6: Američke i izraelske sigurnosne agencije su protiv napada na Iran
'Pomno promatramo što Iran radi, jer se tu uvijek više radilo o njihovim djelima, a ne riječima... ne postavljamo nikakve crvene linije', rekla je za Haaretz početkom prošlog mjeseca američka državna tajnica Hillary Clinton.
'Napad na Iran će ih samo potaknuti na izradu nuklearne bombe', smatra bivši izraelski šef agencije za unutarnju sigurnost Yuval Diskin. Bivši šef Mossada Meir Dagan, ideju napada na Iran smatra, najglupljom stvari koju je čuo', kako je izjavio za Haaretz u svibnju prošle godine.
U međuvremenu, SAD i Izrael su usvojile strogu politiku ekonomskih sankcija, cyber ratovanja i tajnih operacija, koje po novom predstavljaju deklaraciju rata za Amerikance, a sve u pokušaju zaustavljanja nuklearnog napretka Irana. no, postoji konsenzus kod obavještajaca da bi napad na Iran nosio više posljedica nego koristi.
Lekcija 7: Amerikanci i Izraelci su protiv napada na Iran
Anketa provedena u SAD-u, koju je objavio Christian Science Monitor u ožujku ove godine, govori kako 7 od 10 Amerikanaca bira diplomaciju pred vojnim rješenjem za okončanje Iranske nuklearne krize.
U anketi koju je u ožujku proveo Haaretz, 58 posto Izraelaca protivi se jednostranom napadu Izraela na Iran. Samo 27 posto Izraelaca želi takav napad po istoj anketi.
Lekcija 8: Iransko nuklearno oružje postat će stvarnost ukoliko dođe do napada na tu zemlju
'Konsenzus je takav da govori ukoliko bi došlo do kratke akcije bombardIranja, to bi zagarantiralo ono što želimo spriječiti: Iran koji ne preza ni pred čim kako bi u tajnosti napravio nuklearno oružje', istaknuo je u veljači ove godine bivši direktor CIA-e, Michael Hayden.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
StrašnoVeliko slavlje zasjenila tragedija: Poginula djevojka (17), svjedoci u šoku, procurili potresni detalji
-
Problemi uoči četvrtfinalaNorvežani napustili hotel nakon samo jedne noći, FIFA odmah reagirala
-
upozorenje roditeljimaDijete ostalo zaključano u automobilu na svadbi, intervenirali zagrebački vatrogasci
