Bivši zapovjednik postrojbe mladeži SS-a desetljećima je vodio razmjerno normalan život u mjestu Lueneburger Heide u sjevernoj Njemačkoj u kojem ga nitko nije dirao, ali će u utorak Oskar Groening (93) izaći pred okružni sud u tom gradiću pod optužbom za pomaganje u ubojstvu 300 tisuća ljudi.
Nakon što se dobrovoljno prijavio u elitni Waffen-SS, Groening je služio u Auschwitz-Birkenauu, najvećem koncentracijskom logoru koji je organizirala nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu, u kojem je ubijeno više od milijun ljudi, većinom židova.
Njemački časopis Spiegel Groeninga je, u profilu koji je 2005. napravio o njemu, nazvao "računovođom Auschwitza", a taj se naziv zadržao. Groening je tad pričao o vremenu koje je proveo u Auschwitzu i nije zanijekao da su se ondje dogodila masovna ubojstva.
Groening je optužen za pomoć u skrivanju prtljage zatvorenika.
"Tako su uništavani tragovi masovnih ubojstava prije dolaska idućih zatvorenika", navelo je tužiteljstvo iz Hanovera. Također je i brojao novac pronađen u osobnim stvarima zatvorenika i slao ga u stožer SS-a u Berlin.
Groening je bio potpuno svjestan da su zatvorenici označeni kao "nesposobni za rad" bivali ubijeni, tvrdi tužiteljstvo. Na taj je način "stvarao gospodarsku korist nacističkom režimu i podupirao sustavni proces ubijanja".
Mjesto na kojem se ugasilo 56.000 života...
"Preživjelima je ovo vrlo zakašnjela pravda, koju očekuju od njemačkog pravosuđa", rekao je Thomas Walther, odvjetnik koji zastupa 31 od više od 60 tužitelja, među kojima su preživjeli logoraši, ali i osobe rođene poslije rata. "Oni žele pravdu, a Groening osobno ima u rukama veliki dio te pravde, istinu".
"Njihovi roditelji i članovi obitelji dobit će natrag lica, glasove. Oni rođeni kasnije imali su braću i sestre koje nikad nisu upoznali", dodao je.
Užasni događaji iz nacističkih koncentracijskih logora utjecali su na djecu i unuke stradalih, među kojima su neki doživjeli i traumu. "Nad svim tim životima nadvila se tamna sjena zvana Auschwitz", ocijenio je odvjetnik.
Objasnio je da dokazi o pomaganju u nacističkim zločinima sad lako mogu dovesti do presude, za razliku od prije, kad se moralo dokazati da je optuženi osobno sudjelovao u ubojstvima.
Iz pravnih razloga optužbe su ograničene na tzv. Mađarsku akciju iz ljeta 1944., kad je u Auschwitz stiglo najmanje 137 vlakova, a od oko 425 tisuća ljudi koji su njima stigli, oko 200 tisuća ih je ubijeno u plinskim komorama.
Medijsko zanimanje za suđenje je veliko i u velikoj sudnici u Lueneburgu za predstavnike medija je rezervirano 60 mjesta, od koji 23 za inozemne novinare. Predviđeno je održavanje 27 ročišta, a suđenje bi trebalo završiti 29. srpnja.
"Stalno mislimo da smo stigli do kraja, a onda se pojave nova suđenja", rekao je Kurt Schrimm iz Ureda državnog tužitelja u Ludwigsburgu, koji istražuje nacističke zločine."No, što su svjedoci i optuženi stariji, manji su izgledi za nova velika suđenja", dodao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
