Baltičko more dugo je bilo granica između okolnih zemalja i poprište velikih bitaka tijekom dvaju svjetskih ratova i u njeg su i Nijemci i Rusi polagali mine. Helsinško povjerenstvo, koje okuplja sve baltičke zemlje i zaduženo je za zaštitu Baltičkog mora, procijenilo je da je u nj izbačeno 40.000 tona kemijskog oružja nakon II. svjetskog rata.
Pročitajte i ovo
Međunarodnu operaciju razminiranja 'Open Spirit' organizirala je Litva od 27. kolovoza do 8. rujna i u njoj su sudjelovale zemlje koje izlaze na Baltičko more, te Belgija i Francuska. Posao je obavljao minolovac Suduvis opremljen osjetljivim sonarom. Tijekom dvotjedne operacije pretraženo je 160 četvornih kilometara i pronađeno sedam eksplozivnih naprava.
Što činiti s pronađenim minama?
'Otkako su 1997. počele međunarodne operacije razminiranja, ukupno su otkrivene 143 eksplozivne naprave', objavio je glasnogovornik litavske vojske Antanas Brencius. Tijekom ove godine posada 'Suduvisa' nije pronašla nijednu minu, no vojni časnik drži da je to 'pozitivan rezultat', jer znači da je 'sektor očišćen'.
Znanstvenici su, međutim, neodlučni glede strategije što činiti s pronađenim minama te kemijskim oružjem koje sadrži otrovne tvari i opasno je za ribare i trgovačku mornaricu. Pitanje je treba li to oružje skladištiti u betonske sarkofage ili izvući na površinu i uništiti.
Međutim, problem je u tome što će 'ležišta oružja ostati vojnom tajnom sve do 2017.', upozorava Nerijus Blazauskas, geolog na Sveučilištu u Klapeidi. Objašnjava da je bez cjelovite vizije o opsegu i prirodi tih eksplozivnih tvari nemoguće donijeti rješenja koja će biti pouzdana. Kako bi upozorila na taj problem, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite najavila je da će ove jeseni predložiti u Ujedinjenim narodima rezoluciju o tom pitanju.
Moru treba 30 godina da se obnovi
Onečišćenost Baltičkog mora pod povećalom je otkako je u proljeće počela gradnja plinovoda Sjeverni tok duljine 1198 km. Taj plinovod, godišnjeg kapaciteta 55 milijarda prostornih metara plina, povezivat će Viborg u Rusiji s Greisfwaldom u Njemačkoj, no aktivisti za zaštitu okoliša i neki vladini dužnosnici strahuju od posljedica gradnje u moru koje je među najonečišćenijima na svijetu.
Baltik je onečišćen i otpadnim vodama koje treba reciklirati, ističe organizacija Greenpeace i dodaje da tom moru treba 30 godina da se obnovi, a švedski kralj Carl Gustav XVI. upozorio je da su najveća pošast alge koje doslovce guše Baltik. Projekt plinovoda odobrile su sve uključene zemlje: Rusija, Finska, Švedska, Danska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Njemačka, te Norveška i Bjelorusija iz kojih se pritoci ulijevaju u Baltičko more, koje je male dubine i gotovo zatvoreno. (HIna)
