Korak je to naprijed ka magičnom Kamenu mudraca. Osim što može običan metal pretvoriti u zlato, alkemičari su vjerovali da, u tekućem obliku, može poslužiti i kao eliksir života koji čovjeka liječi i pomlađuje, a ponekad mu čak daje i besmrtnost. U potrazi za kamenom mudraca alkemičari su dali velik doprinos modernoj kemiji pronašavši brojne kemijske elemente i spojeve.
Rukopis Isaaca Newtona star gotovo 400 godina stoljećima je bio dio privatne zbirke, a 16. veljače ga je na Bonhamsovoj aukciji u Pasadeni kupila američka Zaklada za kemijsko nasljeđe (Chemical Heritage Foundation) iz Philadelphije.
U rukopisu iz 17. stoljeća opisan je proces proizvodnje 'filozofske žive'. Newton je recept prepisao od drugog poznatog alkemičara. Napisan na latinskom kako je tada bilo i uobičajeno.
'Alkemijski tekst će biti dostupan online za sve zainteresirane', kazao je James Voelkel kustos za rijetke knjige u Zakladi. 'Ovaj rukopis je za nas od velikog značaja jer je dio Newtonovih alkemijskih aktivnosti. To nam pokazuje što je čitao, što ga je zanimalo i s čime je eksperimentirao u alkemiji'.
Tada se vjerovalo da je 'filozofska živa' supstanca koja bi se mogla koristiti za razlaganje metala na sastavne dijelove i da se njihovih ponovnim spajanjem mogu dobiti drugi, skuplji metali, poput zlata.
Iako znanstvenici nisu sigurni je li Newton i sam pokušao proizvesti supstancu, Voelkel je kazao da se 'od njega tako nešto moglo očekivati'. U stvari, Newton je po rukopisu črčkao svoje bilješke i ispravljao pogreške u originalnom tekstu. Na kraju rukopisa opisan je i jedan Newtonov eksperiment. 'Postoji bilješka o postupku destilacije sastojka rude olova koji brzo izvjetri. Ti rani alkemijski eksperimenti su dali uzlet modernoj kemiji', kazao je Voelkel.
Stručnjaci kažu da je autor teksta od kojeg je Newton prepisao recept bio američki kemičar George Starkey, koji se školovao na Harvardu i 1650. godine preselio u Englesku kako bi radio sa svjetski poznatim kemičarima. Radio je s Robertom Boyleom, jednim od Newtonovih suvremenika. No, Starkey je pisao pod psudonimom Eirenaeus Philalethes što mu je omogućavalo da kontrolira pristup drugih kemičara svojim eksperimentima. Tiskanu verziju objavio je 1678. godine.
'Ovaj rukopis povezuje Newtona i Starkeya', istaknuo je Voelkel. 'On je vjerojatno prvi američki poznati objavljeni znanstvenik'.
