'Administracija ima specifičan pristup angažiranju u jugoistočnoj Europi. Mi imamo viziju demokratske, miroljubive i prosperitetne regije i vjerujemo kako put ostvarenja te vizije za jugoistočnu Europu vodi kroz integraciju u europske političke i gospodarske institucije', rekao je pomoćnik državne tajnice za Europu, Philip Gordon u govoru na Sveučilištu Harvard, koji je u ponedjeljak objavio State Department. Regija jugoistočne Europe je od vitalnog značaja za budućnost Europe i zato je u središtu pozornosti i subjekt stalnog, intenzivnog angažmana Obamine administracije, kazao je Gordon. 'Stabilizacija i integracija u Europu područja od Jadrana do Crnog mora važan je cilj vanjskopolitičkog programa ove administracije', istakao je.
Pročitajte i ovo
Također je ponovio prednost SAD-a konceptu 'nedjeljive sigurnosti' u cijeloj Europi, uključujući i Jugoistok, te ključnu važnost partnerstva s 'jakom i sigurnom Europom' za sigurnost i blagostanje SAD-a. Tri strateška cilja Obamine administracije u odnosu na Europu, po njegovim su riječima, 'suradnja u suočavanju s globalnim izazovima, obnova konstruktivnijih odnosa s Rusijom i dovršetak povijesnog posla izgradnje demokratske, prosperitetne, ujedinjene i sigurne Europe'. Govoreći o teškoj prošlosti ratova i sukoba na jugoistoku Europe, Gordon je kazao kako su se i drugi dijelovi Europe suočavali sa sličnim izazovima, te da se iskustva zapadne Europe nakon II. svjetskog rata podudaraju s iskustvima istočne Europe nakon Hladnog rata. 'Rješenje leži u transnacionalnoj suradnji i institucijama koje jamče prava građana, promiču gospodarske slobode, osiguravaju nepovredivost granica, te osiguravaju pouzdan forum za mirno rješavanje sporova', rekao je Gordon.
Ocijenivši da je regija jugoistočne Europe 'ostvarila ogroman napredak', te da je nakon desetljeća teškog rada ostvarena 'dramatična politička i društvena preobrazba', Gordon je istakao da su zemlje regije sada na putu u 'europsku zajednicu političkih i ekonomskih sloboda'. Govoreći o napretku zemlja jugoistočne Europe prema članstvu u Europskoj uniji, on je na prvom mjestu istakao Hrvatsku, kao zemlju koja je daleko odmakla u pristupnim pregovorima s EU-om a 2009. je postala članica NATO-a, zajedno s Albanijom. Istakao je da je Makedonija kandidat za članstvo u EU, ta da su Srbija i Albanija podnijele molbe za članstvo. Također je govorio o integraciji u NATO, pozivu u članstvo Makedoniji, čim se riješi spor oko imena s Grčkom, te članstvo Crne Gore u Akcijskom programu za članstvu u NATO-u.
Potpora Srbiji i BiH
Philip Gordon je kao primjer napretka posebno istakao 'dramatične promjene u odnosima SAD i Srbije u proteklom desetljeću', od bombardiranja prije deset godina do posjeta potpredsjednika Joe Bidena 2009. i izražene spremnosti za partnerstvo, te za američku potporu Srbiji na putu u EU i NATO. Gordon je ukazao na problem nespremnosti političkih čelnika u BiH za nužne promjene u zadnje tri godine, što dovodi do zaostajanja zemlje na putu u EU i NATO. Istakao je spremnost SAD-a da u suradnji se EU-om 'pomogne BiH na daljnem putu'. Kosovo je istakao kao primjer postignuća ostvarenog u kratkom vremenu, pohvalivši 'ogroman napredak u učvršćenju demokracije, promicanju pomirbe, te konstruktivnoj ulozi u regionalnoj i međunarodnoj gospodarskoj suradnji'. Gordon je naglasio da, iako Međunarodni sud pravde (ICJ) tek treba donijeti svoje savjetodavno mišljenje o neovisnosti Kosova, da 'SAD ostaje predan suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova', koje je do danas priznalo 65 zemalja.
Pomoćnik američke državne tajnice za Europu govorio je i o 'ulozi regionalnih sila, posebno Grčke i Turske' u razvoju i političkoj integraciji jugoistočne Europe. Posebno je priznanje odao 'grčkoj viziji postizanja pune integraciju Balkana u Europu do 2014., sto godina nakon početka Prvog svjetskog rata', nazivajući to 'divnim ciljem'. Također je ukazao na važnost rješenja spora između Grčke i Makedonije oko imena potonje, što je zapreka ulasku Makedonije u EU i NATO. Uz potvrdu američke potpore ulasku Turske u EU, Gordon je ukazao na važnost rješavanja spora grčke i turske zajednice na Cipru, uz potporu Atene i Ankare, u interesu dugoročne stabilnosti i napretka cijele regije. (Hina)
