Obama s istog mjesta i u isto vrijeme obilježava govor Martina L. Kinga

Predsjednik Barack Obama svoj će govor sa stuba ispred Lincolnova memorijalnog centra započeti u 15:00 sati po mjesnom vremenu (21 h po srednjoeuropskom) točno u minutu kada je svoj govor 28. kolovoza 1963. počeo Martin Luther King.

Na ceremoniji će biti i bivši američki predsjednici Jimmy Carter i Bill Clinton.

Najmanje pedeset američkih gradova i zajednica najavilo da će to vrijeme obilježiti zvonjavom zvona.

Obaminim obraćanjem zaključit će se tjedan pun događaja kojima je obilježen slavni Kingov govor. U subotu su se deseci tisuća ljudi okupili u američkom glavnom gradu na pohodu u korist zapošljavanja, glasačkih prava i kontrole naoružanja.

Martin Luther King, baptistički propovjednik iz Georgije i zagovornik nenasilja, bio je jedan od šestorice organizatora 'Marša na Washington za zapošljavanje i slobodu' na kojem je pred 250 tisuća okupljenih ljudi održao povijesni govor. Izgovorio je riječi koje su postale važne za američku naciju kao i one Abrahama Lincolna, ispred čijeg je spomenika King stajao, i onih Thomasa Jeffersona, čiji mu je grob bio u daljini s desne strane.

'Sanjam... da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u naciji koja ih neće vrednovati po boji njihove kože, nego po karakteru', rekao je. O svom je snu King govorio šest minuta, a riječi 'I have a dream' ponovio je osam puta. Milijuni Amerikanaca bili su fascinirani.

Govor koji se smatra remekdjelom retorike bit će 1999. u jednoj anketi izglasan za najbolji govor u američkoj povijesti.

Pročitajte i ovo Deset dana do izbora Deset dana do izbora u SAD-u: Harris se oslanja na velike zvijezde, Trump na retoriku straha "Kao da je rat već počeo" Milanović upozorio na veliki napad svjetske sile: 'Pred nama su događaji koji će imati nesaglediv utjecaj na svjetski poredak'

>> Prije točno 50 godina izgovorena je rečenica koja oblikovala suvremenu Ameriku

'Sanjam...' nije bilo jedino što je King kazao u govoru koji je ukupno trajao 17 minuta. Pozvao je na završetak rasizma u Americi, tražio je nenasilnu promjenu, pozvao na jednakost i jednaka prava za sve. Pozivao se u njemu na američki ustav, Deklaraciju o neovisnosti, Proglas o emancipaciji kojim je sto godina ranije ukinuto ropostvo, na slavni govor Abrahama Lincolna kod Gettysburga, i na Bibliju. Bilo je to prvi put da je američka javnost zahvaljujući prijenosu na sve tri nacionalne televizije mogla čuti koliko su opravdani i pravedni zahtjevi afroameričke zajednice.

Govor su u danima nakon marša pratili hvalospjevi. New York Times je napisao da će proći mnogo vremena prije nego što Washington zaboravi melodičan i melankoličan glas svećenika Martina Luthera Kinga koji pred nepreglednim mnoštvom ispovijeda svoje snove. Washington Post je tvrdio da se radi o govoru koji se uzdigao iznad vještine govorništva, a Los Angeles Times pisao o nenadmašnoj elokvenciji vrhunskog oratora koji je posramio zagovornike segregacije. 'Prokleto je dobar', kazao je John F. Kennedy koji je događaj pratio na televiziji u Bijeloj kući.

Godinu poslije slavnog govora Martin Luther King dobio je Nobelovu nagradu za mir. U dobi od 35 godina bio je najmlađi dobitnik te nagrade u povijesti. Novčanog dijela nagrade odrekao se u korist pokreta za građanska prava. Četiri godine kasnije u Memphisu ga je ubio rasist James Earl Ray. Iako je ogroman napredak postignut, njegov se san još nije pretvorio u stvarnost. Po anketi instituta Pew, 49 posto Amerikanaca smatra da treba učiniti još više kako ljudi u Americi 'ne bi bili vrednovani prema boji kože, nego prema karakteru'. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook